Umuskuti ayoboye igisirikare!
Umuskuti ayoboye igisirikare!
Uyu munsi, Uburundi buri mu bihe bigoye byo guhindura no kunoza imikorere ya gisirikare, ndetse hakaba hanagaragara impinduka zidasanzwe mu miyoborere y’igisirikare; nko gushyiraho Marie-Chantal Nijimbere nka Minisitiri w’Ingabo wa mbere w’umugore mu mateka y’igihugu.
Uko byakiriwe n’abaturage n’abasirikare: Hagati y’amatsiko n’icyizere
Abaturage bamwe babifashe nko kwagura demokarasi n’ihame ry’uburinganire, abandi babifata nko gukinira ku ngabo z’igihugu. “Ndumva bigoye kumva ukuntu umugore utigeze ajya mu gisirikare ashobora kuyobora abantu bafite ipeti rya jenerali,” nk’uko umwe mu basirikare b’Uburundi wabiganiye ibitangazamakuru mu ibanga abitangaje.
Ariko hari n’abandi bavuga ko ikiruta ari “ubunyangamugayo, ubushishozi n’icyerekezo.” Abasivile benshi bagaragaje icyizere kuri Nijimbere, bemeza ko ashobora gutuma igisirikare kigira uruhare runini mu kubaka amahoro kurusha kugisenya.
Abagore Mu Buyobozi Bw’Umutekano muri Afurika: Amateka n’Imbogamizi
Marie-Chantal Nijimbere yanditse amateka mu Burundi, ariko siwe wa mbere muri Afurika.
Dore ingero z’abagore bayoboye inzego z’umutekano:
Ellen Johnson Sirleaf: Perezida wa Liberia, wagize uruhare runini mu guhindura no guca ruswa mu nzego z’umutekano nyuma y’intambara.
Rose Kabuye: Mu Rwanda, yabaye umuyobozi w’ikirenga w’ingabo z’igihugu mbere y’umwaka wa 2000, anashimwa kuba yarabaye igicumbi cy’impinduka ziganisha ku bumwe n’ubwiyunge.
Nosiviwe Mapisa-Nqakula: Mu gihugu cya Afurika y’Epfo, yabaye Minisitiri w’Ingabo, ashyira imbaraga mu guhuza ingabo z’inkambi zitandukanye n’inkomoko z’amoko atandukanye.
Bose bahuye n’imbogamizi zishingiye ku myumvire ishingiye ku gitsina, aho bamwe bibazaga niba bashoboye, ariko bitwaje imbaraga z’imitekerereze n’ubunyamwuga mu guhangana n’ibibazo bikomeye.
Izi mpinduka zose ni igice cy’inkubiri nshya yo gushaka guhindura isura y’umutekano muri Afurika, ntibikiri ikibazo cy’amasasu gusa, ahubwo ni ikibazo cy’imiyoborere, ubumuntu, ubufatanye no guhindura imyumvire.
Amasomo y’abasesenguzi n’abayobozi: “Umutekano ntabwo usiganya igitsina”
Ku ruhande rw’abasesenguzi, impinduka zibera mu Karere k’Ibiyaga Bigari zifite byinshi zisobanuye. Dr. Claudine Ndagijimana, umushakashatsi mu bya politiki n’umutekano muri Kaminuza y’u Rwanda, avuga ko “gushyira umugore ku mwanya ukomeye mu gisirikare ari ikimenyetso simusiga cy’uko umutekano utakiri ikibazo cy’imbunda gusa, ahubwo ukeneye ubuyobozi buvuga rumwe n’abaturage, bufite icyerekezo n’umutimanama.”
Ndagijimana ashimangira ko nko mu Burundi, gushyiraho Marie-Chantal Nijimbere nk’umugore wa mbere uyoboye Minisiteri y’Ingabo, ari intambwe ikomeye, n’ubwo idahagije. “Ntabwo ari ukurambika umuntu ku ntebe gusa ngo abe ‘decorative’, ahubwo bisaba n’ubushobozi bwimbitse bwo guhindura ibihe by’ingorane n’imitwe yitwaje intwaro bihora mu gihugu.”
Col. Jean-Bosco Niyonzima, umusirikare mu kiruhuko, avuga ko “nta gihe cyiza cyo guhindura gisirikare nk’igihe cy’umutekano muke. Iyo igihugu kiri mu bibazo, hari abantu benshi bifuza impinduka, harimo no kwemera ko inzego ziturutse mu bitekerezo bitandukanye, harimo n’abagore, zishobora kuzana umwuka mushya.”
Ku bijyanye n’amagambo avugwa ko abagore batorohewe n’akazi ka gisirikare, Col. Niyonzima agira ati: “Abagabo benshi bananiwe izi nshingano ariko ntibabihimbiwe, kuki se umugore umwe agomba guhatwa ibibazo bikomeye kurusha abandi bose?”
Imipaka y’umutekano igenda isenyuka
Dr. Jean-Pierre Mukeba, impuguke mu bya geopolitics muri UNILU (Université de Lubumbashi), avuga ko igisirikare kigezweho kigenda kivanwaho imbibi za kera: “Ubu ntitugishingira ku gihugu kimwe. Umutekano wa RDC ufitanye isano n’Urwanda, Uburundi, ndetse na Afurika y’Epfo. Kubaka inzego za gisirikare zitekereza kure, bifite akamaro gakomeye mu kurinda amahoro y’ejo hazaza.”
Mukeba atanga urugero rwa EACRF (East African Community Regional Force), avuga ko n’ubwo ifite ibibazo by’imiyoborere n’amikoro, ari igitekerezo cyiza kigaragaza ubushake bwo kwishyira hamwe mu guhangana n’ibibazo birenze ubushobozi bw’igihugu kimwe.
“Hari aho igisirikare gikeneye urukundo n’ubwitonzi kurusha intwaro”
Umuyobozi w’umuryango w’abahoze mu gisirikare mu Rwanda, Madamu Rosine Uwera, avuga ko iterambere ry’igisirikare ritagomba gupimirwa ku mbunda n’ingabo gusa, ahubwo ko rishingira ku kuntu gikora ku buzima bw’abaturage. “Umugore w’umuyobozi mu mutekano ashobora kwigisha igisirikare no kuvura umuturage, kubungabunga uburenganzira bwe, no guharanira ko atarohama mu ntambara, ko ari ishema kurusha gutsinda urugamba”.
Inkubiri nshya y’umutekano urambye
Umutekano si ikibazo cy’amasasu gusa, ahubwo ni ikibazo cy’imyumvire. Uruhare rw’abagore mu buyobozi bwa gisirikare rugaragaza ko hari igitekerezo gishya kirimo kuvuka: igisirikare cy’ubwenge, cy’ubugwaneza, kandi cyubaha abaturage.
Uko bizagenda birasaba igihe, ubushishozi, no gushishikariza imiryango n’abaturage kubyumva, kuko nk’uko umwe mu basesenguzi yabivuze: “Umutekano urambye si uwo imbunda zishinga, ni uwo imitima y’abantu yubaka.”
Bamwe mu barundi b’abahezanguni nabo bafite icyo babitanajeho: TAYARI EVARISTE IGIHUGU AGIHAYE ABATUTSI
(Avuka mu Cankuzo,Umugabo wiwe avuka i Kigamba mu Cankuzo akarere karimwo abagamba bimutse Bava i Bururi barondera aho kugisha inka zabo. Nibo banatumye Camp Mutukura ibaho kugira abasirikare bazohore bacungera amararo y’abo hari mu gihe c’Intambara.
Umushikiranganji wo kwivuna abansi arashobora gutegeka Chef d’Etat_Major(Prime Niyongabo) abize Politique ndabesha none? Baza Eric Nyandwi nawe nyene arabizi
Tuje rero uko ibintu biri: Turi mu ntwaro abahutu barwaniye bakahasiga ubuzima,bakangazwa gushika n’ubu bakiri mu makambi y’impunzi ahatandukanye kw’isi. Abo cavunye bari batanguye kugororoka none reka tubaze Murundi cakenge :
NI GUTE INTWARO YA CNDD Y’ABAHUTU MWOFATA UMUTUTSIKAZI WO KWITSITSO AKABA ARIWE ATWARA UBUSHIKIRANGANJI BWO KWIVUNA ABANSI ARIBO RED TABARA, BARI KUMURYANGO WA BUJUMBURA NGO BASENYURE INTWARO YANYU.UBWO HANO HARAGIYEMWO UBWENGE KWELI? ABAHUTU MWEBWE IBI BINTU NTAKANTU MWUMVAMWO?
Kuvyukuri iyi Poste irahambaye cane. Mushobora kumugaya ngo ni umugore mushizeho muzotegeka uko mushatse kose ariko haba na mba. Ubu agira ahicare amabanga yose ajanye n’umutekano mumushikirize nawe arafise abo azoyaha ni murindire gato. Uwaryari mwarumvise ngo ni inkware zitonze kumurongo none budakeye na kabiri nibo nyene mushize kw’irembo ry’igihugu. Murakunda kwizera abagore basha. Subire muri Bibiliya muzobona ingaruka yo guha ubutware abagore ubwami bwinshi ingene bwagiye burasenyuka.
Reka nirenganire🤕🤕🥺🥺
Ariko abaCNDD mwirirwa muriruka k’umwenegihugu muto caaane abari hejuru mukabibagira ariko mumenyeko vyose bihera hiyo nyene mubo muha ububasha mutabizeko.)
Iyi post ni urugero rugaragara rw’imyumvire irimo gusebanya, amacakubiri y’inkomoko (ethnicité) ndetse no guharabika abagore bayoboye, byose bikorwa mu mvugo ifite ubushotoranyi n’ubwigomeke kuri Leta yemewe mu Burundi.
Reka dusobanure neza ibirimo n’icyo bivuze mu buryo bw’ubusesenguzi:
Iyi post:
Irega Perezida Évariste Ndayishimiye guha imbaraga abatutsi, aho ivuga ko “igihugu yagihaye abatutsi”;
Igaragaza agahinda ko abahutu barwanye intambara bakaba bararenganye;
Yamamaza ko Minisiteri y’Umutekano cyangwa iy’Ingabo iyobowe n’umugore w’umututsikazi ari igisuzuguriro;
Irwanya uburenganzira bw’abagore mu nzego z’umutekano;
Ivuga ko kwizera abagore no kubaha ububasha ari intandaro yo gusenyuka kw’ubwami, inashimangira ubusumbane bushingiye ku gitsina.
- Ese hari ishingiro muri ibi birego?
Oya.
Iyi post ikoresha amacakubiri ashingiye ku moko (ethnic hate speech), ihamagarira guharabika ubutegetsi no kugumura abasirikare.
Igoreka amateka y’intambara z’abenegihugu, nk’aho CNDD-FDD yaba ifite ishingiro ry’amoko gusa, nyamara ari umutwe wa politiki wigenga.
Isebya abagore bose bayobora, kandi Uburundi kimwe na Afurika yose iri mu rugendo rwo kongera uburenganzira bw’umugore muri politiki n’umutekano.
Isuzugura igisirikare, inavuga amazina y’abayobozi bacyo nka Lt. Gen Prime Niyongabo na Gen. Eric Nyandwi, ku buryo bushobora kubatera ibibazo cyangwa gushyira mu kaga.
- Ese ibi bivuze iki mu rwego rwa politiki n’umutekano?
Iyi post ni kimwe mu bimenyetso:
By’uko hari abahezanguni mu banyapolitiki cyangwa mu barwanyi bavuye ku rugamba, batifuza iterambere rishingiye ku bwumvikane n’ubwuzuzanye bw’amoko;
By’uko ikibazo cy’ubwumvikane hagati y’abahutu n’abatutsi kigikeneweho imbaraga mu Burundi, cyane cyane mu byerekeye inkiko, ubutabera, uburenganzira bw’impunzi n’impaka ku mateka;
Kandi ni igipimo cy’uko abafite ibitekerezo byo guhungabanya igihugu bashobora gukoresha itumanaho ribogamye kugira ngo bagaragaze gucika intege kwa Leta cyangwa gufata imyanzuro yo guhindura ubuyobozi.
- Ese hari umugore uyobora inzego z’umutekano i Burundi?
Yego. Hari abagore bashinzwe inshingano z’umutekano, yaba ku rwego rwa guverinoma cyangwa mu nzego z’igisirikare n’igipolisi. N’ubwo bitangazwa kenshi mu ruhame, Perezida Ndayishimiye yakunze kwimakaza umugore mu nzego zifite ijambo, ndetse arwanya imyumvire y’uko “umugore adakwiriye kuyobora ibintu bikomeye.”
Iyi post ni urugero rw’iterabwoba rishingiye ku magambo (discours de haine). Irwanya:
Ubwiyunge n’ubumwe bw’igihugu;
Iterambere ry’umugore muri politiki n’umutekano;
Gushyigikira Leta.
Bikwiye kwamaganwa n’inzego za leta n’abaturage bose bashyigikiye ubumwe, amahoro n’ubwubahane hagati y’amoko n’igitsina.
Uyu mugore kandi bivugwa ko yabaye n’umuyobozi w’abaskuti, ese umuskuti yayobora abasirikare?
Iki kibazo ni ingenzi cyane, kandi gifite aho gihurira n’imyumvire ikunze kugaragara mu muryango nyafurika, aho abantu bashidikanya ku bushobozi bw’umugore, cyangwa bagereranya imyanya y’icyubahiro batitaye ku miterere y’inshingano cyangwa ku rugendo umuntu yakoze kugira ngo agere aho ari.
Reka dusubize neza:
- Umuskuti ni iki, n’uruhare rwe ni uruhe?
Umuskuti (Scout) ni umuntu witoza kuba inyangamugayo, intwari, ukunda igihugu, wiyemeje gufasha abandi, kandi ufite imyitwarire y’indangagaciro n’imyitwarire y’ubutwari. Kugira uruhare mu bikorwa by’aba scouts bitanga:
Ubumenyi ku buyobozi (leadership);
Ubumenyi mu gukemura ibibazo (problem solving);
Kwihangana, kubaha, no gutanga umurongo uhamye;
Gutozwa kugira inshingano n’umutima wo gukorera igihugu.
Kuba umuskuti si intege nke; ahubwo ni ishuri ry’ubuyobozi.
- Ese kuba yarabaye umuyobozi w’abaskuti bivuze ko atakwiyobora inzego z’umutekano?
Oya, siko bimeze. Ahubwo:
Kuba yarabaye umuyobozi w’abaskuti byaba byaramutoje ubushobozi bwo kuyobora abantu, gutegura gahunda, gutega amatwi abandi, no gufata ibyemezo.
Abantu benshi bakomeye ku rwego mpuzamahanga baturutse muri scouting (nko muri Canada, UK, Kenya…).
Nta gihamya na kimwe kigaragaza ko Scouting itagufasha kuba umuyobozi ukomeye mu gisirikare cyangwa mu zindi nzego z’umutekano.
Niba afite uburambe mu nzego z’umutekano, kuba yarabaye umuskuti ni inyongera nziza ku bubasha bwe.
- Impamvu nyamukuru y’amagambo nk’aya:
Iyo umugore ashyizwe mu myanya ikomeye, hari abahita bavuga ibintu bigamije kumusuzugura, nk’uko babikora n’iyo atari umugore.
Iyo umuntu afite inkomoko mu muryango runaka (nk’abatutsi, abahutu, cyangwa abandi), hari ababikoresha nk’impamvu yo kumwambura icyizere, aho kureba ubushobozi bwe bwite.
Kugaragaza ko “umuskuti atayobora abasirikare” ni ugusuzugura amateka ya scouting, n’amateka y’abayobozi benshi b’ingenzi banyuze muri urwo rugendo.
- Urugero rw’abayoboye igisirikare nyuma yo kuba aba scouts:
Lt. Gen. Romeo Dallaire (Canada): yabaye umuskuti, aza kuyobora ingabo za LONI mu Rwanda;
Uhuru Kenyatta (Kenya): umuperezida wayoboye igihugu imyaka 10, yabaye n’umuskuti;
Abayobozi benshi b’ingabo za US na UK banyuze mu mashuri y’aba scouts mbere yo kwinjira mu ngabo.
Kuba umuntu yarabaye umuyobozi w’abaskuti si impamvu imwambura ubushobozi bwo kuyobora inzego z’umutekano.
Ahubwo, ni ikimenyetso cy’ubuyobozi gifite ishingiro, kuko scouting itegura umuntu guhangana n’inshingano zikomeye.
Imyumvire irwanya umugore ku nshingano cyangwa ihuza inkomoko n’ubushobozi ni ukwangiza igipimo cy’ubuyobozi mu karere.