Sadate Munyakazi yateje impagarara nyuma yo kuvuga amagambo asuzugura abarundi n’abanyekongo
Umunyarwanda Sadate Munyakazi, uzwi nk’umwe mu bantu bakoresha imbuga nkoranyambaga mu buryo butavugwaho rumwe, ndetse uzwi cyane nk’umuntu ukunze kuvuga ibintu atitaye ku ngaruka zabyo, yongeye guteza impagarara nyuma yo gutangaza amagambo benshi bafashe nk’atesha agaciro ibihugu by’abaturanyi. Abantu benshi ku mbuga nkoranyambaga bamwise “Mbayahaga wa kabiri”, bamushinja kwigana Mbayahaga Isidore, umuvugabutumwa w’umurundi uzwiho kuvuga amagambo akomeretsa igihugu cy’u Rwanda n’abandi bayobozi bacyo.
Sadate Munyakazi yateje impagarara nyuma y’amagambo yatangaje mu kiganiro n’urubyiruko, aho yavuze ko muri “Vision 2050”, u Rwanda ruzaba rwarateye imbere ku buryo abarundi bazajya baza gukubura, naho abanyekongo bakaza koza imisarani mu Rwanda.
Abantu benshi babyakiriye nk’imvugo yuje agasuzuguro n’ubwirasi, bavuga ko atari ibintu byari bikwiye kuvugwa n’umuntu ufite ijwi mu ruhame, by’umwihariko mu karere karimo amakimbirane.
Amagambo yateje rwaserera
Munyakazi Sadate, wahoze ari umuyobozi w’ikipe ya rayon sport akaza gukurwaho n’abanyamuryango b’iyo kipe, ubu akaba ari rwiyemezamirimo wikorera, yabivugiye mu nama y’urubyiruko yabereye i Kigali ku wa 14 Ukwakira 2025, aho yari yatumiwe nk’umushyitsi w’umwihariko mu kiganiro kivuga ku “ahazaza h’igihugu n’uburyo urubyiruko rufite uruhare mu iterambere.”
Mu ijambo rye ryamaze iminota irenga 30, yagize ati:
“Mu mwaka wa 2050, u Rwanda ruzaba rwarageze ku rwego rudasanzwe. Tuzaba turi igihugu gikomeye, gifite isuku, ubukungu, n’ikoranabuhanga rihanitse. Tuzaba dusigaye duhemba n’abaturanyi bacu, abarundi bazajya baza gukubura hano, naho abanyekongo bakaza koza imisarani yacu.”
Aya magambo yahise yifashishwa n’abantu batandukanye bayakwirakwiza ku mbuga nka X (Twitter), TikTok, whatsapp na Facebook, aho benshi batangiye kumwita “Mbayahaga wa kabiri”, bamugereranya na Isidore Mbayahaga, umuvugabutumwa w’umurundi wamamaye kubera amagambo akomeretsa yakunze kuvuga ku Rwanda n’abayobozi barwo.
Umwe mu bakoresha X, @MugenziAlex, yanditse ati:
“Sadate ashaka kuba Isidore wa Kigali. Ariko ibyo yavuze si ibitekerezo by’uwubaka igihugu, ni amagambo y’umuntu utaramenya ishyaka ryo kubana neza mu karere.”
Undi witwa nawe yanditse ati:
“Niba koko urubyiruko rw’u Rwanda rwigira ku bantu bavuga amagambo nk’ayo, Vision 2050 izaba inzozi zidafite ishingiro. Iterambere si ugutuka abandi.”
Kwigana Mbayahaga cyangwa kubura umuco wa dipolomasi?
Bamwe mu basesenguzi mu bya politiki n’imibanire y’amahanga bavuga ko imvugo ya Sadate igaragaza kutamenya umuco wa dipolomasi.
Dr. Jean Bosco Nshimiyimana, inzobere mu by’imibanire mpuzamahanga, yavuze ati:
“Mu karere kacu, amagambo nk’aya arakomeretsa cyane. Kuba umuntu avuga ko abaturanyi bazaza gukorera imirimo y’ububoyi mu gihugu runaka, bifatwa nk’isesereza rishingiye ku bukene. Ibyo bishobora gutuma umubano usubira inyuma, kandi byanashinjwa kuba imvugo y’urwango.”
Uyu muhanga yibutsa ko Isidore Mbayahaga nawe yakunze kuvuga amagambo nk’ayo, yibasira u Rwanda n’abanyarwanda, ndetse akanabihemberwa n’abayobozi bakuru b’i Burundi kuko nabo bari bahuje imyumvire ariko kuri Sadate siko bimeze ku Rwanda, ntawamuhembera ibibi yatangaje.
“Sadate yagaragaje ko ashaka gukurura imbaga akoresheje amagambo akaze nk’ayo Mbayahaga yifashisha. Ibyo ni byo bituma abantu bamwita Mbayahaga wa kabiri,”.
Ku mbuga nkoranyambaga: Abantu bararakaye
Mu masaha macye nyuma yo gutambuka kw’amashusho ye, byaraturitse ku mbuga nkoranyambaga. Amashusho y’ijambo rye yakwirakwijwe inshuro zisaga 200.000 ku munsi umwe, akurikirwa n’ibitekerezo bisaga ibihumbi bitanu byinshi birimo kumwamagana.
Umwe mu barundi banditse ati:
“Twese turi abavandimwe ba Afurika. Iyo umuntu avuga amagambo nk’aya, aba yibagiwe ko imipaka ari iy’abayobozi, ariko ubusabane bw’abantu budahinduka.”
Undi munyamakuru wo muri RDC yanditse ku rubuga rwe ati:
“Abavuga ko abanyekongo bazajya baza koza imisarani mu Rwanda baba bibagiwe ko benshi mu banyekongo bakize ari bo bafasha u Rwanda mu bucuruzi n’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro. Icyo ni isesereza, si ukuri.”
Ku ruhande rw’Abanyarwanda, bamwe bavuze ko amagambo ya Sadate atangaje kandi ateye isoni, kuko adahuye n’icyerekezo igihugu cyiyemeje cyo kubaka umubano mwiza n’abaturanyi.
Umwe mu rubyiruko rwari muri iyo nama yagize ati:
“Twatekerezaga ko aje kutuganiriza ku cyerekezo cy’igihugu n’amahirwe dufite, ariko yageze aho abivanga n’amagambo atesha agaciro abandi. Benshi mu rubyiruko barumiwe.”
Ibisobanuro bya Sadate byarushijeho gukaza umwuka
Nyuma y’iminsi ibiri, Munyakazi Sadate yatanze ibisobanuro ku bababajwe n’amagambo ye. Yavuze ko abantu “bamwumvise nabi” kuko yashakaga gutera ishyaka urubyiruko kugira ngo rukore cyane, rukarenga imbibi z’ubukene n’ubumuga bwo mu bitekerezo.
“Ntabwo nigeze mvuga nabi abaturanyi bacu. Navugaga gusa ko niba dukomeje gukora cyane, tuzagera aho abandi bazajya batwigiraho. Ibyo ni ukugira icyerekezo, si ugusuzugura,” anasaba imbabazi ababifashe nabi.
Ariko ibyo byose ntibyakemuye ikibazo. Abantu benshi bavuze ko gusobanura ibyo yavuze atari byo byari bikenewe, ahubwo yagombaga gutekereza Kabiri mbere yo kuvuga.
Umwe mu banyamakuru bo mu Rwanda yanditse ati:
“Iyo umuntu avuze amagambo yambura abandi icyubahiro, ntashobora kuyasobanura ngo ayahindure. Yagombaga kubanza kubitekerezaho, si ukugira ngo tubone ko ari ‘visionnaire’.”
Ingaruka zashoboka ku izina rye
Abasesenguzi bavuga ko amagambo nk’aya ashobora kugira ingaruka zikomeye ku isura ya Munyakazi Sadate nk’umuntu ukunze gutumirwa mu biganiro by’urubyiruko.
Hari amakuru avuga ko komisiyo itegura amahugurwa y’urubyiruko mu Rwanda ishobora kumuhagarika ku rutonde rw’abatumiwe mu bikorwa byayo by’ejo hazaza.
Umwe mu bayobozi b’iyo komisiyo, utashatse ko amazina ye atangazwa, yagize ati:
“Nta muntu ukwiye kwigisha urubyiruko yerekana urugero rwo gusuzugura abandi. Twese tugomba kwibuka ko ubumwe bw’akarere ari bwo butanga amahoro n’iterambere.”
Hari kandi abandi bavuga ko iyi mvugo ishobora kwangiza isura y’u Rwanda mu maso y’abaturanyi, cyane cyane mu gihe hakenewe ubufatanye mu bijyanye n’ubukungu, umutekano, n’ubucuruzi bwambukiranya imipaka.
Isomo ku bakoresha imbuga nkoranyambaga
Ubu buryo bwo kuvuga cyane mu ruhame butitaye ku ngaruka, bukomeje gufatwa nk’“indwara nshya” y’abavuga cyane ku mbuga nkoranyambaga mu karere.
Dr. Odile Mukankusi, umwarimu muri Kaminuza y’u Rwanda wigisha itangazamakuru, yavuze ko ibi ari ingaruka zo gushaka kumenyekana no gukurura abareba (views) kurusha gushaka kuvuga ukuri.
“Abantu benshi batakigira intego yo kubaka. Iyo bavuze amagambo akaze, abumva bararakara, abandi barabashimagiza, bikaba ikibazo cya ‘polarization’. Ariko ibyo byose birasenya, ntabwo byubaka.”
Mukankusi yongeraho ko gukoresha imvugo y’amagambo arimo isesereza bishobora gufatwa n’amategeko nk’ibikorwa by’urwango, mu gihe byakomeza gukwirakwizwa ku mbuga.
Isidore Mbayahaga na Sadate: Imyitwarire ihuje
Isidore Mbayahaga, umuvugabutumwa w’umurundi, yakunze kuvugwaho amagambo akomeretsa u Rwanda no guca amarenga ku bayobozi barwo.
Kuri ubu, abantu benshi bavuga ko Sadate Munyakazi ari kugendera kuri iyo nzira, aho amagambo ye ahinduka igikoresho cyo kumenyekana no gukurura impaka.
Umwe mu bakurikirana byombi yavuze ati:
“Mbayahaga yamenyekanye kubera amagambo amurwanaho, none Sadate nawe arashaka kuba uwo mu Rwanda. Ariko icyo atazi ni uko iyo nzira ihenda cyane ku muntu ushaka kuba inyangamugayo.”
Amagambo afite uburemere
Amagambo ya Sadate Munyakazi yahishuye ikintu gikomeye: gushaka kumenyekana mu gihe cy’ikoranabuhanga bishobora kugusha umuntu mu mutego wo kwibagirwa indangagaciro.
Mu gihe isi y’itangazamakuru isigaye yihuta, umuntu umwe ashobora kuvuga ijambo rigahinduka intambara yo ku mbuga nkoranyambaga.
Abasesenguzi bose bahuriza ku kintu kimwe, ko u Rwanda n’abaturanyi barwo bakeneye abantu bubaka, batari abashaka kwigaragaza babinyujije mu magambo asenya abandi.
Nk’uko Dr. Nshimiyimana yabivuze mu gusoza:
“Vision 2050 si ugutwara abandi nk’abacakara, ni ukubaka ubumwe n’ubumenyi bituma buri gihugu kigira agaciro. Uwavuga ibirenze aho, aba yibeshye ku ntego y’iterambere.”