EUGENE OFFICIAL

Rubavu: Urupfu rw’umusore w’imyaka 27 wasanzwe mu mugozi muri Lodge
AMAKURU

Rubavu: Urupfu rw’umusore w’imyaka 27 wasanzwe mu mugozi muri Lodge

Oct 6, 2025

Rubavu: Urupfu rw’umusore w’imyaka 27 wasanzwe mu mugozi muri Lodge

Mu masaha ya saa yine n’igice za mu gitondo ku wa gatandatu, tariki ya 4 Ukwakira 2025, abaturage bo mu Mudugudu wa Nyakabungo, Akagari ka Bugoyi, Umurenge wa Gisenyi mu Karere ka Rubavu, batangiye kubona urujya n’uruza rutamenyerewe hafi y’inyubako izwi cyane nk’ahantu hacumbikirwa abantu “Lodge” imwe iri hafi y’ahazwi nka Rond-Point ya Bralirwa.

Amakuru yahise asesekara mu baturage avugwa mu buryo butandukanye: ngo hari umuntu basanze yapfuye, abandi bati “yimanitse”, abandi bati “byaba ari ubwicanyi bumeze nk’ubwiyahuzi.”

Ariko icyari gihuriweho n’ababonye umurambo bwa mbere ni uko uwo mugabo wari mu kigero cy’imyaka 27 yari amanitse mu mugozi mu cyumba yari yaranyemo wenyine.

Uko byagenze ku munsi w’ibyago

Nk’uko bitangazwa n’abakozi ba Lodge, uwo mugabo yageze aho hantu hafi saa tatu z’ijoro ku wa gatanu, tariki ya 3 Ukwakira. “Yaje ari wenyine, avuga ko ashaka icumbi ry’ijoro rimwe. Bamuhaye icyumba cya kabiri cyo hejuru, atwishyura amafaranga ibihumbi 10 mu ntoki. Batekereje ko ari nk’abandi bagenzi basanzwe barara aho”.

Icyakora amakuru avuga ko nyuma yaho, uwo mugabo atigeze asohoka, ndetse ntihigeze humvikana ijwi rye cyangwa urusaku ruturuka mu cyumba cye kugeza mu gitondo ubwo umwe mu bakozi yasohokaga gusukura.

“Twabonye ko idirishya rakinguye, ariko ntitwabitindaho. Nyuma nibwo twongeye kumwitegereza, dusanga amanitse mu mugozi,” uwo mukozi arongera ati, “byari biteye ubwoba, sinigeze mbona ikintu nk’icyo mu buzima.”

Ubuyobozi bwahise butabara

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gisenyi, Uwineza Francine, yahise ajya ahabereye ibyabaye ari kumwe n’abapolisi n’abashinzwe iperereza (RIB).

Yaragize ati: “Uyu muntu utaramenyekana imyirondoro wasanzwe yapfuye, twabwiwe ko yageze muri iyi ‘maison de passage’ mu ijoro rya tariki 3 Ukwakira 2025. Nyiri Lodge yakoze amakosa yo kutamwandika mu bitabo, kandi ntiyanamutangaje muri raporo y’abaraye aho.”

Uwineza yakomeje avuga ko ibi ari amakosa akomeye cyane kuko bituma inzego zishinzwe umutekano zigira ikibazo mu kumenya inkomoko n’icyabaye ku bantu nk’abo.

“Ni ngombwa ko buri wese ufite aho acumbikira abantu yandika imyirondoro yabo, agatanga raporo uko amategeko abiteganya. Ibi ntibishobora kugirwa amahitamo, ni inshingano.”

Iperereza rikomeje, Lodge ifungwa by’agateganyo

Nyuma y’uko umurambo usanzwe, abashinzwe umutekano bahise bawujyana mu buruhukiro bw’Ibitaro bya Gisenyi kugira ngo ukorerwe isuzuma ry’ibanze n’abahanga mu by’ubuvuzi bwerekana icyateye urupfu.

Ubuyobozi bw’Umurenge wa Gisenyi bwahise bufata icyemezo cyo gufunga Lodge kugeza igihe iperereza rizasorezwa.

“Twafashe icyemezo cyo guhagarika imirimo yabo by’agateganyo. Ni ngombwa ko habanza gukorwa iperereza ryimbitse, kuko twabonye ko hari byinshi bitubahirijwe,” Uwineza yabisobanuye.

Abaturage b’i Nyakabungo batunguwe

Abaturage bo muri ako gace bavuga ko batewe ubwoba n’uru rupfu rudasanzwe. Umwe mu bagabo baganiriye n’umunyamakuru yavuze ko atiyumvisha uburyo umuntu yimanika mu nzu acumbitsemo nta muntu n’umwe ubimenye.

“Nta rusaku twumvise. Gusa birakwiye ko abacumbikira abantu bajya batanga amakuru neza kuko bishobora kubyara ibyaha bitamenyekana,” umwe mu batuye hafi aho niko yavuze.

Undi muturage witwa Nyiraneza Claudine we yagize ati: “Mu by’ukuri birababaje. Abantu benshi baraza bakarara muri izi Lodge ariko nta n’umwe ugenzura uwo ari we cyangwa aho avuye. N’ubu sinzi niba ari ukwiyahura koko cyangwa niba hari undi wamwiciye aho.”

Ibimenyetso byagaragaye mu cyumba

Amakuru yamenyekanye mu iperereza rya mbere ryakozwe na RIB yemeza ko mu cyumba harimo ibimenyetso bike bishobora gufasha kumenya icyabaye.

Nta nyandiko cyangwa icyerekana uwo muntu yari we cyabonetse.

Uko byagaragaye, nta gihamya y’uko hari umuntu wundi winjiye muri icyo cyumba nyuma ye, ariko ibyo ntibiremeza neza niba koko yiyahuye.

Ingaruka ku macumbi yo mu mujyi wa Gisenyi

Uru rupfu rwatumye ubuyobozi bw’Akarere ka Rubavu butangaza gahunda nshya yo kugenzura ibikorwa byose by’amacumbi n’inzu zicumbikira abantu, cyane cyane izikorera mu buryo butemewe cyangwa zidafite inyandiko zemewe.

Umuyobozi ushinzwe ubukerarugendo mu Karere, Bwana Habiyambere Théoneste, yagize ati: “Tugiye gukora ubugenzuzi bwimbitse ku macumbi yose yo muri uyu mujyi. Hari aho usanga umuntu afite Lodge ariko adafite igitabo cyandikwamo imyirondoro y’abashyitsi, cyangwa agafata amafaranga mu buryo butemewe. Ibi byose bigomba guhagarara.”

Habiyambere yakomeje avuga ko ubuyobozi bugiye gukorana n’inzego z’umutekano kugira ngo hagenzurwe niba abantu bose bacumbika mu mujyi wa Gisenyi babarurwa uko bikwiye, nk’uko bikorwa mu mijyi ikorerwamo ubukerarugendo.

Abacumbikira abantu barasabwa gukurikiza amategeko

Ku rundi ruhande, RIB yatangaje ko ikibazo nk’iki gishobora gufatwa nk’icyaha cyo kudatanga amakuru cyangwa gishobora no gukurura icyaha cy’ubufatanyacyaha mu gihe hagaragaye ibimenyetso by’ubwicanyi.

Umuvugizi wa RIB mu Ntara y’Iburengerazuba, CIP Mukandamage Aline, yabwiye itangazamakuru ati:

“Turasaba abacumbikira abantu bose kuba inyangamugayo no gukorana n’inzego z’umutekano. Kutandika imyirondoro y’umugenzi uri mu icumbi ni icyaha, kandi bishobora gutuma ushinjwa gufasha mu buryo butaziguye mu bikorwa by’ubwicanyi cyangwa ubujura.”

Yongeyeho ko mu mezi atatu ashize, hari ibindi bibazo bibiri byabaye muri Rubavu n’i Musanze aho abantu basanzwe mu macumbi bapfuye mu buryo budasobanutse.

Umujyi wa Gisenyi: Umujyi w’ubukerarugendo ariko wugarijwe n’icuraburindi ry’amacumbi y’amayeri

Umujyi wa Gisenyi umaze imyaka ari isoko ry’ubukerarugendo ku nkengero z’ikiyaga cya Kivu, ukakirirwa n’abasura u Rwanda baturutse muri Congo cyangwa mu bindi bihugu. Ariko inyuma y’ayo majyambere, hari ikindi kigaragara: amacumbi menshi y’amayeri (lodges na maisons de passage) akorera mu bwihisho, atandikisha abashyitsi kandi rimwe na rimwe yinjiramo abantu bakekwaho ibyaha bitandukanye.

Umunyamakuru yasuye imwe muri ayo macumbi, abakozi baho bavuga ko hari ubwo abashyitsi baza bavuga ko bashaka “ahantu ho kuruhukira gato,” bagahabwa icyumba batanditswe.

“Abenshi ntibashaka ko tubandikisha. Baravuga ngo ni ibanga ryabo. Twumva ko kubyanga byatuma batagenda, kandi twe dukeneye abakiriya. Ni ikibazo gikomeye,” niko umwe muri bo yavuze.

Ubuyobozi bw’Akarere ka Rubavu buvuga ko bugiye gufatanya n’Urwego rw’Abinjira n’Abasohoka kugira ngo buri mugenzi ufashe icumbi wese agaragare ku rubuga rwabo, hakorwe uburyo bwo kumenya umuntu wese winjiye mu mujyi.

Abahanga mu mitekerereze bavuga iki?

Umuhanga mu by’imitekerereze, Dr. Mugisha Evariste, avuga ko mu bihe bya none hakwiye kongerwa ubukangurambaga ku buzima bwo kwita ku buzima bwo mu mutwe (mental health), kuko abantu benshi biyahura batigeze bagaragaza ibimenyetso mbere.

“Mu myaka ibiri ishize twabonye abantu benshi bagerageza kwiyahura kubera agahinda gakabije, imyenda cyangwa ibibazo byo mu mibanire. Icyo dusaba ni uko abantu batinyuka kuvuga ibibababaza, bakegera inzego zishinzwe ubuzima bwo mu mutwe.”

Ubuzima bwahagaze ariko hari isomo risigaye

Uru rupfu rw’umusore utaramenyekana imyirondoro ye rwongeye kugaragaza ikibazo gikomeye cyo kutamenyekana kw’abantu bagenda bacumbikirwa mu mijyi y’uturere twambukiranya imipaka nka Rubavu.

Mu gihe iperereza rigikomeje, ubuyobozi burasaba abacumbikira abantu gukurikiza amabwiriza y’umutekano, abagenzi nabo bakibuka ko gusiga amakuru yabo atari igikorwa cyo kubabangamira, ahubwo ari uburyo bwo kubarinda.

Kugeza ubu, umurambo wa nyakwigendera uracyari mu buruhukiro bw’Ibitaro bya Gisenyi, mu gihe RIB ikomeje iperereza kugira ngo hamenyekane niba koko yari yiyahuye cyangwa yarishwe.

Abaturage bakomeje kwibaza: Ni nde uwo musore, kandi ni iki cyamuteye kurangiza ubuzima bwe muri Lodge y’ijoro rimwe gusa?