Perezida wa Mozambique, Daniel Chapo, yagaragaje ko hakenewe ingendo z’indege zihuza Kigali na Maputo nta handi zinyuze
Mu ruzinduko rwe mu Rwanda, Perezida mushya wa Mozambique, Daniel Chapo, yongeye kugaragaza icyifuzo gikomeye gishobora guhindura isura y’ubucuruzi n’ubwikorezi hagati y’u Rwanda na Mozambique. Ni icyifuzo kijyanye no gutangiza ingendo z’indege zihuza Kigali na Maputo mu buryo butaziguye, ku buryo abantu cyangwa ibicuruzwa byava mu murwa mukuru wa Mozambique bikagera mu Rwanda bitanyuze ahandi hose.
Ibi yabigarutseho mu biganiro byahuje abikorera ku giti cyabo bo mu Rwanda n’abo muri Mozambique, byateguwe n’Urwego rw’Igihugu rw’Iterambere (RDB) mu gitondo cyo kuri uyu wa Kane tariki ya 28 Kanama 2025.
Urugendo rwa mbere rwa Perezida Chapo i Kigali
Perezida Daniel Chapo yatangiye uruzinduko rwe rw’iminsi ibiri mu Rwanda ku wa gatatu tariki ya 27 Kanama 2025. Uyu munsi yawutangiye agirana ibiganiro byihariye na Perezida Paul Kagame mu biro bye muri Village Urugwiro. Nyuma y’ibi biganiro, Chapo yasuye Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kigali ku Gisozi, aho yashyize indabo ku mva rusange, yunamira abasaga miliyoni bazize Jenoside yo mu 1994.
Agaruka ku byo yabonye, yavuze ko ari amateka akomeye kandi abaye isomo ku bantu bose mu gukumira amacakubiri, urwango n’ivangura.
kiganiro cyahuje abikorera: amahirwe y’ubucuruzi hagati ya Kigali na Maputo
Mu muhango wabereye muri Kigali Convention Centre, Perezida Chapo yaganirije abikorera bo mu Rwanda, ashimangira ko igihugu cye gifite ubutaka bwera cyane bushobora gufasha mu bijyanye n’ubuhinzi n’umusaruro ukenewe ku isoko ry’u Rwanda ndetse n’iry’amahanga.
Ati: “Mozambique ifite ubutaka buhingwaho ku buryo bukomeye, bushobora kugaburira igihugu cyacu, u Rwanda ndetse n’andi mahanga. Ibi bikwiye gufungurira abashoramari b’abanyarwanda amahirwe yo gushora imari mu buhinzi, ubucuruzi bw’imboga, imbuto n’ibiribwa.”
Yongeyeho ko Mozambique ifite amahirwe menshi mu bijyanye n’ingufu, cyane cyane izikomoka ku mashanyarazi ava ku muyaga no ku zuba. Yanasabye abikorera b’abanyarwanda kuzashora imari mu nganda, ubwikorezi bwo ku nyanja, ndetse n’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro.
Ingendo z’indege: ikibazo nyamukuru mu buhahirane
Ikibazo gikomeye Perezida Chapo yagarutseho ni ingendo z’indege zigoye hagati y’ibihugu byombi.
Yatanze urugero rwe bwite: “Mbere yo kugera i Kigali, twabanje kunyura Addis Ababa muri Ethiopia. Indi nzira yari ukunyura Johannesburg muri Afurika y’Epfo. Ibi bigaragaza ko Afurika ikigowe no guhuza imijyi binyuze mu ngendo zo mu kirere.”
Yakomeje asobanura ko ibi bidindiza ubucuruzi, ubukerarugendo n’ubuhahirane, kuko bituma ibiciro by’ingendo byiyongera ndetse bigatwara igihe kinini.
Yagize ati: “Ejo nabwiye mugenzi wanjye Perezida Kagame ko dukwiye kugira ingendo zihuza Maputo na Kigali mu buryo butaziguye. Bizorohereza abashoramari, abacuruzi, ndetse n’abakerarugendo.”
Kugeza ubu, Ethiopian Airlines na Kenya Airways ni zo zisanzwe zikora ingendo Kigali-Maputo, ariko zose zica i Addis Ababa cyangwa Nairobi, bigatuma urugendo rw’amasaha make ruba rurerure rugasaba amasaha menshi.
Umusanzu w’u Rwanda muri Cabo Delgado
Mu ijambo rye, Perezida Daniel Chapo yashimye cyane uruhare rw’ingabo z’u Rwanda zagiye kugarura umutekano mu Ntara ya Cabo Delgado muri Mozambique, aho imitwe yitwaje intwaro yari yarahungabanyije ubuzima bw’abaturage n’ishoramari mu nganda z’amashanyarazi ava kuri gaze.
Ati: “Ingabo z’u Rwanda zadufashije kongera kugarura ituze muri Cabo Delgado. Ubu abaturage basubiye mu ngo zabo, ubuzima buragenda busubira mu buryo. Ibi ni umusingi mwiza wo gushora imari, kandi ndasaba abikorera b’abanyarwanda kuza kudufasha kubyaza umusaruro aya mahirwe.”
Umubano mushya hagati ya Kigali na Maputo
Abashoramari b’abanyarwanda bari bitabiriye ibi biganiro bavuze ko Mozambique ari isoko rifite byinshi ritanga, ariko ko ikibazo cy’ingendo z’indege gikomeje kuba inzitizi ikomeye.
Umwe mu bacuruzi b’ibiribwa, Uwimana Jean de Dieu, yagize ati: “Twamaze kubona amahirwe menshi mu buhinzi bwa Mozambique. Ariko ikibazo cyo kugeza ibicuruzwa mu Rwanda cyangwa kubigeza ku isoko rya Mozambique kiracyari inzira ndende bitewe n’ingendo z’indege.”
Ku rundi ruhande, abashoramari bo muri Mozambique bavuze ko bashaka gukorana n’u Rwanda mu bijyanye n’ikoranabuhanga n’inganda ziciriritse, kuko u Rwanda rumaze kugira izina rikomeye muri Afurika y’Iburasirazuba.
Uruhare rw’ibihugu byombi mu guteza imbere ubuhahirane
Perezida Kagame mu kiganiro na Perezida Chapo ku munsi wabanje, yari yavuze ko u Rwanda rwiteguye gufatanya na Mozambique mu nzego zose, cyane cyane mu guteza imbere ubucuruzi hagati y’abikorera b’ibihugu byombi.
Yavuze ko hari intambwe nshya ikwiye guterwa mu guteza imbere ubwikorezi bwo mu kirere, kuko aribwo musingi w’iterambere ry’ubukungu muri Afurika y’iki gihe.
Imvano y’ikibazo cy’ingendo muri Afurika
Nk’uko byagarutsweho na Chapo, ikibazo cy’uko abantu benshi mu bihugu bya Afurika bagira ingendo z’indege ndende, zicaho mu mijyi minini nka Addis Ababa, Johannesburg cyangwa Nairobi, kimaze imyaka myinshi.
Abasesenguzi bavuga ko ibi bituruka ku buryo imikoranire y’ibihugu bya Afurika ikiri hasi, bikaba ari ngombwa ko ibihugu biharanira gukora amasezerano ahuza imijyi ikomeye binyuze mu ngendo z’indege zihariye.
Mozambique n’u Rwanda ni ibihugu bifite ubukungu buri kuzamuka ariko bifite n’ibibazo by’ubwikorezi. Iyi niyo mpamvu Perezida Chapo asanga ari ingenzi ko Kigali na Maputo zihuza mu buryo bwihuse.
Icyizere ku bashoramari n’abaturage
Abakurikiranira hafi umubano wa Mozambique n’u Rwanda bavuga ko ingendo z’indege zitaziguye zishobora kongera ubucuruzi ku kigero cyo hejuru. Bizorohereza abashoramari kuzana ibicuruzwa, gusura inganda, no kwagura isoko ry’abacuruzi bato n’abaciriritse.
Nanone bizafasha mu ngendo z’ubukerarugendo, kuko Mozambique ikora ku nyanja zifite uburanga bukurura ba mukerarugendo, mu gihe u Rwanda narwo rufite pariki zizwi cyane ku rwego mpuzamahanga.
Uruzinduko rwa mbere rwa Perezida Daniel Chapo mu Rwanda rugaragaje icyerekezo gishya cy’ubufatanye hagati y’ibihugu byombi. Yagaragaje ko u Rwanda ari inshuti y’igihe kirekire, cyane cyane nyuma y’uruhare rw’ingabo zarwo muri Cabo Delgado.
Ariko icy’ingenzi yagarutseho ni ingendo z’indege zihuza Kigali na Maputo nta handi zinyuze, asaba ko iki gitekerezo cyashyirwa mu bikorwa mu maguru mashya.
Mu gihe ibi byashyirwa mu bikorwa, byahindura byinshi ku buhahirane, ishoramari n’ubukungu hagati y’ibihugu byombi, kandi bikaba urugero rwiza ku bindi bihugu bya Afurika byifuza gutera intambwe mu guhanga ibisubizo nyafurika ku bibazo nyafurika.