Imodoka ebyiri zaturutse mu Burundi zahagaritswe n’abagize Wazalendo, biteza impagarara
Imodoka ebyiri zaturutse mu Burundi zahagaritswe n’abagize Wazalendo, biteza impagarara
Kuwa mbere tariki ya 25 Kanama 2025, mu mujyi wa Uvira wo mu ntara ya Kivu y’Amajyepfo, habaye akavuyo n’impagarara zatewe n’imodoka ebyiri zitwaye abagenzi ziturutse mu gihugu cy’u Burundi. Izi modoka zari zerekeje mu muhango wo gusezera ku musirikare wa FARDC witwaga GISORE witabye Imana mu mpanuka y’indege iherutse kubera i Kisangani. Ariko urugendo rwazo rwaranzwe n’urujijo, guhangana ndetse no kuraswa kw’amasasu mu kirere mbere y’uko ibintu bisubira mu buryo.
Uko byatangiye
Nk’uko byemezwa n’abaturage ba Uvira, imodoka ebyiri nini zitwara abagenzi (bus) zambutse umupaka ziturutse mu Burundi, zigana mu mujyi wa Uvira. Icyo gihe, abaturage benshi bari bamaze kumva inkuru y’urupfu rw’umusirikare wa Congo ukomoka muri ako gace wapfiriye mu mpanuka y’indege i Kisangani.
Abari muri izo modoka bavugaga ko baje gufata mu mugongo umuryango nyakwigendera no kumusabira, ariko ntibyabujije ko bagaragarwaho amakenga.
Uvira imaze igihe iri mu bibazo by’umutekano mucye: imitwe yitwaje intwaro, inyeshyamba zinyuranye, n’amakuru y’abo bita abacancuro baturuka mu bihugu bituranye. Ibi byose bituma buri gikorwa cyose cy’amatsinda cyangwa abantu binjira mu mujyi kidahita cyizerwa.
Wazalendo bahagarika imodoka
Bakimara kwinjira mu mujyi, kimwe mu binyabiziga cyahagaritswe n’abagize umutwe wa Wazalendo, uzwi nk’ingabo z’abaturage zifatanya na FARDC mu gucunga umutekano. Nyuma gato, imodoka ya kabiri na yo yarahagaritswe.
Abari mu modoka basabwe gusohoka kugira ngo basakwe no kugira ngo hamenyekane abo ari bo n’impamvu nyayo ibazanye.
Aha ni ho amakimbirane yaturutse: bamwe mu bagenzi bababajwe no kugaragarizwa amakenga, abandi batangira kubaza impamvu bashyirwa mu kato.
Mu gihe ibyo byose byaberaga mu ruhame, abaturage bari benshi bahise bateranira aho, bibaza ibigiye gukurikiraho. Abatangabuhamya bavuga ko hashize akanya gato humvikanye amasasu arashwe mu kirere, bigatuma abantu benshi batangira guhunga, bamwe bahungira mu maduka no mu ngo.
Abaturage batangiye gusakuza
Umwe mu baturage twaganiriye yagize ati: “Twabonye abantu baterana amagambo, hanyuma numva amasasu arashwe hejuru. Twese twahise tugira ubwoba, bamwe bariruka, abandi barira. Twibwiraga ko habaye igitero. Ubu ni ibintu bidusigira ubwoba kuko tumaze igihe twugarijwe n’intambara n’imitwe yitwaje intwaro.”
Undi muturage wo mu gace ka Kavimvira yagize ati: “Kuba hari abagenzi baje baturutse mu Burundi ntabwo ari ikibazo. Ikibazo ni uko buri gihe aba baturanyi tubumva mu nkuru z’umutekano mucye. Iyo umuntu atazi neza abo ari bo, uhita ubona impungenge ziba nyinshi.”
Inzego z’umutekano zigarura ituze
Nyuma y’amasaha make, inzego z’umutekano za FARDC zaje ahabereye icyo gikorwa, zisaba Wazalendo kureka ibintu bigakemurirwa mu mucyo.
Umuyobozi w’ingabo muri zone ya Uvira yagize ati: “Byari ibihe by’amakenga. Tugomba gucunga neza buri kintu cyose cyinjira mu mujyi kugira ngo hatabaho ibikorwa bishobora guhungabanya ituze. Nyuma yo gusuzuma, twasanze abo bagenzi nta kibazo bafite, ahubwo baje gufata mu mugongo umuryango w’umusirikare wacu witabye Imana.”
Nyuma y’ibiganiro, imodoka zahawe uburenganzira bwo gukomeza urugendo rwazo, maze abaturage bagenda bagarura ituze gahoro gahoro.
Umutekano ukomeje kuba ikibazo i Uvira
Iyi midugararo yabaye mu gihe umujyi wa Uvira n’akarere ka Kivu y’Amajyepfo muri rusange bikomeje guhura n’ibibazo bikomeye by’umutekano. Imirwano hagati ya FARDC n’imitwe y’inyeshyamba nka M23, Mai-Mai, ndetse n’indi mitwe yitwaje intwaro iri mu bice bya Fizi na Minembwe, yatumye abaturage bagira impungenge zidasanzwe.
Abaturage bavuga ko mu mezi ashize habaye ibitero byahitanye ubuzima bw’abasivili benshi, abandi bakurwa mu byabo, ibintu byahinduriye ubuzima bwa buri munsi.
Abaturage bagaragaza impungenge
Umusaza utuye hafi y’aho imodoka zahagaritswe yagize ati: “Twese turi mu bwoba. Iyo imodoka zinjiye zivuye hanze, abantu bose baba biteze ko hari ikibi kigiye kuba. Ntitukibona umutekano nk’uko byari mbere. Byose byahindutse kubera intambara.”
Abandi baturage basabye ko gucunga umutekano byajya bikorwa n’inzego za Leta aho kuba mu maboko y’imitwe yitwaje intwaro y’abaturage nka Wazalendo. Bavuga ko ibi bituma habaho imyitwarire ishobora guteza amakimbirane aho gufasha.
Umwe yagize ati: “Twubaha uruhare rwa Wazalendo, ariko hari ubwo uburyo bakoresha budutera ubwoba. Inzego za Leta ni zo zigomba gucunga umutekano, naho abaturage bagakora ibikorwa bibateza imbere.”
Ubusesenguzi: Uvira hagati y’amateka y’umutekano n’ibibazo by’akarere
Uvira ni umujyi uri ku mupaka w’u Burundi na Tanzania, kandi ni inzira ikomeye y’ubucuruzi n’ubwikorezi. Uko kuba ku mupaka bituma uba ahantu h’ingenzi, ariko kandi bigakurura ibibazo byinshi by’umutekano.
Mu mateka , Uvira yakunze kuba inzira y’abanyabyaha, imitwe y’inyeshyamba ndetse n’abashaka gucura intambara mu karere. Bityo, buri gikorwa cyose kidasanzwe kibera mu mujyi gifatwa nk’ikintu cy’ingenzi gikeneye gucungirwa hafi.
Inzobere mu mutekano zivuga ko iyo myumvire y’amakenga ifite ishingiro, ariko igomba gukorwa mu buryo butabangamira abaturage cyangwa abashyitsi baje mu bikorwa byiza nk’ibyo gufata mu mugongo cyangwa gutabara umuryango wagize ibyago.
Ibyabaye kuri uyu wa 25 Kanama 2025 muri Uvira bigaragaza uko ikibazo cy’umutekano gikomeje kuba igihangayikishije abaturage ndetse n’inzego z’ubuyobozi. N’ubwo ibintu byongeye gusubira mu buryo, amasomo akomeye yavuyemo ni uko hakenewe uburyo bwiza bwo gucunga umutekano hadatejwe urujijo cyangwa impagarara.
Abaturage bifuza amahoro n’umutekano, mu gihe inzego z’umutekano zisabwa gukora akazi kazo mu buryo bunoze kurusha gusiga icyuho cyuzuzwa n’amatsinda y’abaturage ashobora guteza amakimbirane.
Kugeza ubu, umujyi wa Uvira wasubiye mu buzima busanzwe, ariko impungenge ziracyahari, mu gihe abaturage bategereje kureba niba koko hazabaho ibisubizo birambye ku bibazo by’umutekano bimaze igihe bibaremereye.