EUGENE OFFICIAL

Ijisho rya gatatu: Urumuri rushobora kuba umwijima iyo rifunguwe mu kavuyo
IMYIDAGADURO IYOBOKAMANA

Ijisho rya gatatu: Urumuri rushobora kuba umwijima iyo rifunguwe mu kavuyo

Aug 17, 2025

Ijisho rya gatatu: Urumuri rushobora kuba umwijima iyo rifunguwe mu kavuyo

Abantu benshi ku isi bamaze imyaka myinshi bishimira cyangwa bagendeye ku gitekerezo cy’ijisho rya gatatu (third eye), gikomoka mu muco wo mu Buhinde no mu bindi bihugu by’Aziya, aho gifatwa nk’isoko y’ubwenge buhambaye, ubuhanga bwo gusobanukirwa, ndetse n’umuyoboro uhuza umuntu n’imbaraga z’ikirenga. Mu buryo bw’iyobokamana, ni ikimenyetso cy’umucyo n’ubuhanga bw’ikirenga. Ariko se, bizagenda bite iyo iri jisho rifunguwe mu buryo bw’akavuyo?

Ubushishozi cyangwa akaga?

Ijisho rya gatatu risobanurwa nk’urwego rwo hejuru rwo gutekereza no kumva ibintu, rikaba riri hejuru y’amaso yombi mu gahanga, ahazwi nka “pineal gland” mu buvuzi. Abahanga mu iyobokamana bavuga ko ari isoko y’ubuhanga n’ubumenyi bwimbitse. Ariko kandi, abashakashatsi mu mitekerereze y’abantu bagaragaza ko iyo umuntu akinjira muri ubwo buryo atiteguye cyangwa akabikorana akavuyo, bishobora gusiga ingaruka zikomeye mu buzima bwe bwose.

Dr. Innocent Nshuti, impuguke mu buvuzi bw’imitekerereze (psychology) i Kigali, yagize ati:

“Hari abantu bakoresha imihango, ibiyobyabwenge cyangwa imyitozo y’akavuyo ngo ‘bakangure ijisho rya gatatu’. Iyo bikozwe nta bunararibonye, bifungura imiryango y’ibitekerezo umuntu atabasha kugenzura, bigateza ibibazo bikomeye mu buzima.”

Amateka yerekana ingaruka z’akavuyo

Mu mateka y’isi, hari abantu benshi bagerageje gufungura ijisho rya gatatu mu buryo budafite ituze.

Friedrich Nietzsche, umufilozofe w’Umudage, yari afite ubushishozi buhanitse, ariko ubwo bushobozi bwaje kumutera indwara yo mu mutwe, amara imyaka ye ya nyuma mu buzima bw’agahinda.

Nikola Tesla, umuhanga mu ikoranabuhanga, yagiye abona amahame akomeye nk’aho ari amasezerano y’ijisho rya gatatu, ariko arushaho kwigunga no gutakaza imibanire isanzwe.

Abahanzi nka Jim Morrison na Jimi Hendrix bakoresheje ibiyobyabwenge nk’inzira yo gufungura ubwenge bwimbitse, ariko urwo rugendo rwarangiye ari urupfu rutarangiye intego.

Ibi byose bigaragaza ko ijisho rya gatatu rifunguwe mu kavuyo ritanga umucyo muke, ahubwo rikaba isoko y’umwijima.

Ubuzima bwo mu Rwanda n’akarere

No mu Rwanda n’akarere, hari abantu batangira kwishora mu migenzo itandukanye bavuga ko bashaka “kumva ibintu byo ku rwego rwo hejuru.” Abakora mu buvuzi gakondo bagaragaza ko hari abatangiye kwinjira mu myitozo itarimo ikinyabupfura, barota cyangwa bakavuga ko babona ibyo abandi batareba, ariko bikabaviramo gusenyuka mu muryango cyangwa kurwara indwara z’ubwonko.

Umunyamakuru wacu yaganiriye na Marie-Claire Mukamana, utuye mu Mujyi wa Kigali, wigeze kwishora mu migenzo yo gufungura ijisho rya gatatu atabifitiye ubumenyi. Yagize ati:

“Nari narumvise ko iyo rifunguye umuntu abona byose, agahora mu mucyo. Ariko aho kubibona, natangiye kugira inzozi zibi, ntinya abantu, ndetse n’umuryango wanjye utangira kumbona nk’uwatakaje umutwe. Byansabye imyaka ibiri yo kwitabwaho n’abaganga ngo nongere ngire ituze.”

Ubumenyi buvuga iki?

Abashakashatsi mu buvuzi bw’imitekerereze bavuga ko gufungura ijisho rya gatatu mu kavuyo bishobora kuganisha ku bibazo birimo:

Psychosis: Kubura ubushobozi bwo gutandukanya ukuri n’ibyiyumvo.

Anxiety n’Ubwoba: Gukomeza kugira ubwoba bw’ibintu umuntu atabisobanukiwe.

Obsessions: Kwibanda ku bitekerezo bimwe bikamutesha umutwe.

Isolation: Kwitandukanya n’abandi kubera kutumvikana mu mibereho.

Prof. David Karemera wo muri Kaminuza y’u Rwanda ati:

“Ijisho rya gatatu ntiryakagombye gufatwa nk’inyundo ikoreshwa ku buryo bwose. Ni impano ikwiye gufungurwa buhoro, mu rugendo rutozwa n’ubumenyi, si mu kavuyo.”

Impamvu y’akavuyo

Impuguke mu mibanire y’abantu zivuga ko impamvu nyamukuru itera akavuyo ari:

Kwihutira gushaka ibisubizo mu buryo bw’ibitangaza aho gushaka inzira y’ituze.

Kugendera ku ivugabutumwa ry’amadini amwe y’ubuyobe ryigisha ibyerekeye “amaso y’umwuka” ariko ridafite ubumenyi.

Gushaka imbaraga zihuse mu by’imitungo cyangwa ubutegetsi, aho gusobanukirwa n’inzira yo kwiyubaka.

Ijisho ry’ituze: Umucyo nyakuri

N’ubwo hari akaga, hari n’abantu bamenye uburyo bwo gufungura ijisho rya gatatu mu ituze. Aba barimo bamwe mu bihangange by’iyobokamana n’ubumenyi ku isi.

Mahatma Gandhi, wabaye intangarugero mu mahoro, yakoraga meditation ihoraho, agahuza imbaraga z’umwuka n’imibereho isanzwe.

Albert Einstein, n’ubwo atigeze avuga ijisho rya gatatu, yari afite ubushobozi bwo kwiyumvisha ibintu mu bitekerezo (intuition) agahuza ubumenyi n’ibyiyumvo.

Abayobozi b’inyangamugayo mu Rwanda n’akarere bagaragaje ko ubushishozi bujyanye n’ituze bushobora guteza imbere sosiyete aho kuyisenya.

Isomo ku basomyi bacu

Inkuru y’ijisho rya gatatu itwereka ko ubushobozi bw’imbere butari ikintu cyo gukinisha. Iyo rifunguwe mu kavuyo, ritera uburwayi, ubwoba, n’icuraburindi. Iyo rifunguwe mu ituze, rihinduka urumuri, rikayobora umuntu mu mucyo n’ubushishozi.

Umunyapolitiki umwe wo muri Afurika y’Iburasirazuba yagize ati:

“Ubwenge ni nk’urumuri rw’itara. Iyo urucanye nabi, ushobora kurwiyahuriramo. Iyo urucanye neza, ruguha inzira.”

Gufungura ijisho rya gatatu mu buryo bw’akavuyo si ikimenyetso cy’ubuhanga ahubwo ni isoko y’akaga. Ku bantu bashaka kumenya ukuri no kubaho mu mucyo, inzira si ugukoresha imihango idafite ishingiro cyangwa ibiyobyabwenge, ahubwo ni ugutoza umutima ituze, gukunda abandi, no kubaka ubuzima bufite intego.

Nk’uko byavuzwe na Mahatma Gandhi:

“Amahoro y’umutima ni ryo jisho rya gatatu nyakuri.”

Ni bande mu buzima busanzwe baba barafunguye ijisho rya gatatu?

Iki ni ikibazo gikunze kugarukwaho cyane mu buryo bwo kwigereranya (metaphor) no mu nyigisho z’imyemerere y’umwuka. Mu buzima busanzwe, “ijisho rya gatatu rifunguye” rikoreshwa nk’uko abantu bavuga umuntu ufite intuition ikomeye, ubumenyi bwimbitse, cyangwa ubushobozi bwo kubona ibintu abandi batabona mu buryo bworoshye. Ntabwo ari ikintu gipimwa n’ibizamini bya siyansi, ahubwo gikunze gusobanurwa nk’imbaraga zo mu mutima n’ubwenge.

Mu buzima busanzwe, bamwe bafatwa nk’ababa barafunguye “ijisho rya gatatu” kubera imiterere yabo cyangwa ibikorwa byabo:

  1. Abashakashatsi n’abahanga

Albert Einstein: yakundaga kuvuga ko rimwe na rimwe ibisubizo byiza by’imibare cyangwa ishusho y’isi yabonaga ari mu buryo bwo “kumva imbere” (intuition) kurusha gukoresha imibare gusa.

Nikola Tesla: yavuze ko akenshi yatekerezaga ibitekerezo by’ubuhanga mu ntekerezo zifite ishusho (visions), akabona ibisubizo ataranabishyira mu ngiro.

  1. Abayobozi b’amateka

Mahatma Gandhi: yabaga afite icyerekezo cyo kugendera ku mahoro n’ukuri, mu gihe abandi bose bari bashyigikiye urugomo. Icyo cyerekezo kiva ku buryo bwo kumva imbere y’ibyabaga bitoroshye kubona mu gihe cye.

Nelson Mandela: yashoboye kubona kure y’igihe cye, akumva ko gukorera ku bumwe n’ubwiyunge bizaramba kurusha kwihorera.

  1. Abahanzi n’abanyabugeni

Bob Marley: mu ndirimbo ze yakunze kuvuga ibijyanye no guhumuka kw’amaso y’umwuka no kubona ukuri kwihishe inyuma y’ubuzima busanzwe.

Frida Kahlo (umunyabugeni w’Umumexico): imirimo ye yagaragazaga ububabare bwe n’ihishurirwa ry’ubuzima bw’umwuka, abantu benshi bakavuga ko yari afite uburyo bwo kubona isi mu ndorerwamo idasanzwe.

  1. Abahanga mu bitekerezo (philosophers)

Socrates: yavugaga ko afite “ijwi ry’imbere” rimuyobora mu gufata ibyemezo.

Carl Jung: umushakashatsi mu by’imitekerereze, we ubwe yemeraga ko hari igice cy’imbere cy’umuntu gifite ubushobozi bwo kubona ibintu mu buryo bwimbitse (collective unconscious).

  1. Mu buzima busanzwe (abantu dusanzwe duhura na bo)

Hari ababyeyi bakunda kumenya ibizaba ku bana babo n’iyo nta bimenyetso bifatika bihari.

Hari abashoramari cyangwa abacuruzi bashobora gufata icyemezo gikomeye ku isoko rihindagurika, bakishingikiriza ku kumva kw’imbere (gutekereza kure).

Hari abanyapolitiki cyangwa abayobozi bashobora kumva uko abantu bazakira politiki runaka, mbere y’uko ibimenyetso byose bigaragara.

Mu yandi magambo, “ijisho rya gatatu rifunguye” mu buzima busanzwe ntirivuga abantu bafite imbaraga zidasanzwe gusa, ahubwo ni abashobora kumva imbere, kureba kure, no kubona ibintu abandi batabona ako kanya.

Ese abahanzi n’abanywa ibiyobyabwenge baba barafunguye ijishorya gatatu?

  1. Abahanzi n’ijisho rya gatatu

Abahanzi benshi, cyane cyane ab’umuziki, ubuvanganzo, n’ubugeni, bakunze kugaragaza ko bafite uburyo bwo kubona isi mu buryo budasanzwe, bakavuga ibintu abandi batari babitekereje cyangwa bakagaragaza amarangamutima akomeye cyane. Iyo intuition cyangwa “guhumuka imbere” ni byo rimwe na rimwe abantu bita gufunguka k’ijisho rya gatatu.

  1. Ibiyobyabwenge n’ubwenge bwo mu mutima

Hari abahanzi bavuze ko igihe banyoye ibiyobyabwenge (nk’urumogi, LSD, cyangwa ibindi) bumvaga batangiye kubona ibintu mu buryo bushya, mu by’umwuka cyangwa mu bitekerezo. Aho ni ho bamwe bihuza n’igitekerezo cyo “gufungura ijisho rya gatatu”.

Ariko ibi bifite impande ebyiri:

Mu by’ukuri: ibiyobyabwenge bihindura imikorere y’ubwonko, bigatuma umuntu abona ibintu cyangwa abyumva mu buryo butari bwo (hallucinations). Ibyo si byo bifungura ijisho rya gatatu mu buryo bw’umwuka, ahubwo ni ibihimbano by’ubwonko.

Mu myemerere y’umwuka: bamwe bavuga ko bishobora gufungura imiryango y’imbere mu mutima, ariko idashobora kugenzurwa neza, bigatuma umuntu abona ibintu mu kavuyo, ndetse rimwe na rimwe bikaba ibyago byo mu mutima no mu mubiri.

  1. Impamvu bamwe babihuza

Abahanzi bamwe bafite indirimbo cyangwa ibihangano byagaragazaga “visions” cyangwa ibitekerezo by’imbitse barimo abanyoye ibiyobyabwenge, abantu bakibwira ko bari barafunguye ijisho rya gatatu.

Ariko abahanga mu by’umwuka bavuga ko ijisho rya gatatu rifungurwa n’isuku yo mu mutima, kwitekerezaho no gusenga/meditation, atari ibiyobyabwenge.

  1. Ingaruka mbi zo kubihuza

Umuhanzi ushaka gufungura ijisho rya gatatu anyuze mu biyobyabwenge ashobora gusigara afite ibibazo byo mu mutwe (paranoia, depression, cyangwa kwiheba).

Ahubwo bishobora kuba inzira y’akavuyo aho kubona ibintu mu buryo bwimbitse bihinduka gutekereza nabi no guta umurongo.

Abahanzi cyangwa abandi banywa ibiyobyabwenge ntibivuze ko barafunguye ijisho rya gatatu mu buryo nyakuri. Ibiyobyabwenge bishobora gutuma bumva ibintu cyangwa babona mu buryo budasanzwe, ariko ibyo ni ingaruka z’ubwonko bwahinduwe n’imiti, atari gufunguka nyakuri k’umwuka.

Ijisho rya gatatu rifungurwa mu buryo bw’ukuri ririmo ubupfura, kwisuzuma, gusenga, meditation, no kuba inyangamugayo imbere mu mutima.

Iyo bavuze ngo umuntu acanye ku jisho, biba bihuriye he no gufungura ijisho rya gatatu ?

Ijambo “gucana ku jisho” mu mvugo rusange (slang cyangwa imvugo y’imihanda) rishobora kugira ibisobanuro bitandukanye bitewe n’aho rikoreshwa:

Mu buzima busanzwe

“Gucana ku jisho” bishobora kuvuga umuntu uri maso cyane, witeguye, wumva byose cyangwa ubonye akantu gato kose. Ni nko kuvuga ngo “yabaye maso kurusha abandi.”

Hari n’aho bivuga kugira ubushishozi bukomeye, umuntu utabona ibintu nk’abandi ahubwo akabibona mu buryo bwimbitse.

Mu mwuka cyangwa mu myemerere ya “ijisho rya gatatu”

Aho ni ho bamwe bahuza “gucana ku jisho” n’ijisho rya gatatu (Ajna chakra).

Igihe umuntu “acanye ku jisho”, bivugwa ko yabonye umucyo w’imbere mu mutima, ubwenge bwo kureba ibintu bitagaragarira amaso y’umubiri, ahubwo akabyumva mu buryo bw’umwuka cyangwa mu myumvire yo mu mutima.

Ni nka wa mugani uvuga ngo “ubu ndabona ibintu ku ruhembe rw’umucyo.”

Itandukaniro n’akavuyo

Niba umuntu “acanye ku jisho” mu buryo bw’umwuka, biba ari ubusobanukiwe no kubona ukuri.

Ariko niba ari mu buryo bwo mu kavuyo (nko gukoresha ibiyobyabwenge cyangwa kwibeshya), umuntu ashobora kumva abona ibintu bidasanzwe, nyamara atari byo, bikaba gusembura ubwonko aho gufunguka k’umwuka.

Bityo, iyo bavuga ngo “umuntu acanye ku jisho” bishobora gusobanurwa nk’aho ari intambwe ya mbere yo gufungura ijisho rya gatatu: kubona ibintu mu mucyo, mu kuri no mu bushishozi burenze ubw’abantu basanzwe.