Ihuriro FCC, ryibumbiyemo imitwe ya politiki itavuga rumwe n’ubutegetsi bwa RDC ryatangaje ko rishyigikiye Joseph Kabila Kabange
Ihuriro FCC, ryibumbiyemo imitwe ya politiki itavuga rumwe n’ubutegetsi bwa RDC ryatangaje ko rishyigikiye Joseph Kabila Kabange
Mu gihe politiki muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) ikomeje gususurutswa n’intambara, ibibazo by’umutekano n’imyivumbagatanyo y’abaturage, ihuriro Front Commun pour le Congo (FCC), ryari rimaze igihe risa n’iryibagiranye, ryasohoye itangazo rikomeye rivuga ko ryemeje gushyigikira Joseph Kabila Kabange mu rugendo rushya rwo “guharanira impinduka mu gihugu.”
Iri tangazo ryashyizwe hanze ku wa Gatanu tariki ya 24 Ukwakira 2025, ryasinywe n’abayobozi bakuru b’ihuriro barimo Raymond Tshibanda, Evariste Boshab na Marie-Ange Lukiana, rivuga ko “igihe kigeze ngo RDC isubire mu murongo w’iyubahirizwa ry’ubuyobozi bugendera ku mategeko n’ukwizera mu mahoro arambye.”
Kabila yongeye kwigaragaza nk’umunyapolitiki ukomeye
Joseph Kabila Kabange, wahoze ari Perezida wa RDC kuva mu 2001 kugeza mu 2019, yari amaze imyaka itandatu atagaragara cyane mu ruhando rwa politiki. Nyuma yo gusezera ku butegetsi, yari yarahisemo kuba mu gace ka Katanga, aho yakomeje ibikorwa bye by’ubuhinzi n’ubworozi, akirinda kuvuga kuri politiki imbere y’igihugu.
Ariko mu byumweru bishize, Kabila yatangiye gusubira mu ruhame, atangira urugendo rwo gusura intara zitandukanye z’igihugu birimo Haut-Katanga, Maniema, Kasaï-Oriental na Nord-Kivu.
Muri buri gace yagezemo, yakirwaga n’ibihumbi by’abaturage baririmba indirimbo zamuhimbweho nk’“Umwana w’ukuri w’igihugu” cyangwa “Kabila ni umuziranenge.” Abantu benshi babibona nk’ikimenyetso cy’uko umuyobozi wahoze ku butegetsi atarasibangana mu mitima y’abaturage benshi, cyane cyane abari bamushyigikiye mu ihuriro FCC ryamuherekeje kuva muri 2018.
Umwe mu basesenguzi ba politiki bo muri Kinshasa, Jean-Luc Mavungu, yabwiye Ikinyamakuru cyacu ati:
“Kabila ntabwo ari umuntu usanzwe muri politiki ya Congo. Yagiye ku butegetsi ari umusore, agumana igihugu mu bibazo byinshi, ariko anasiga urwego rwa politiki rufite isura nshya. Ubu aragaruka mu gihe abaturage batakaje icyizere mu buyobozi bwa Tshisekedi.”
FCC isubiranye na Kabila nyuma y’imyaka y’ihungabana
Ihuriro FCC ryashinzwe muri 2018 nk’urugaga rw’imitwe ya politiki, amashyirahamwe n’abantu bashyigikiraga ubutegetsi bwa Joseph Kabila. Ryari rigizwe n’amashyaka arenga 18 arimo PPRD (Parti du Peuple pour la Reconstruction et la Démocratie), AFDC-A, PALU, AAAP, n’ayandi.
Nyuma y’amatora ya 2018, ubwo Félix Tshisekedi yatsindaga, FCC ryagiye ricikamo ibice. Bamwe mu bayoboke baryo barimo Modeste Bahati Lukwebo n’abandi bahisemo gukorana na Tshisekedi muri Guverinoma yiswe Union Sacrée de la Nation. Ibi byatumye isura ya FCC igabanuka cyane.
Ariko muri iri tangazo rishya, iryo huriro rivuga ko “rikosoye amakosa y’inyuma, rikaba ryiyemeje gusubira mu isura yaryo nyayo yo guharanira impinduka no gusigasira ubusugire bwa Repubulika.”
Raymond Tshibanda, wahoze ari Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga, yavuze mu kiganiro n’abanyamakuru i Lubumbashi ko “Kabila atagarutse nka perezida w’ishyaka gusa, ahubwo nk’umuyobozi uje gucungura igihugu cyibasiwe n’uburangare bwa politiki n’akarengane.”
Imvano y’urugendo rushya rwa Kabila
Abasesenguzi bavuga ko impamvu nyamukuru iteye Kabila kugaruka ari uko ibintu muri RDC bikomeje kujya mu kaga k’ubuyobozi budafite icyerekezo.
Mu ntara z’uburasirazuba, imitwe yitwaje intwaro nka M23, ADF n’imitwe y’abarwanyi ba Mai-Mai ikomeje kwigarurira ibice binini, mu gihe abaturage baho bakomeje guhunga.
Mu rwego rwa politiki, Perezida Tshisekedi akomeje gushinjwa gucika intege mu miyoborere, cyane cyane nyuma yo kubura gushyira mu bikorwa gahunda z’iterambere zasezeranyijwe muri 2019. Abaturage benshi bavuga ko “amahoro, imirimo n’amashanyarazi” byari mu by’ingenzi byari byitezwe, ariko byose bikaba bitaragerwaho.
Kabila, mu ijambo yavuze i Likasi ku wa 18 Ukwakira, yagize ati:
“RDC ifite ubutunzi bwose, ariko abaturage barakennye. Igihe kirageze ngo igihugu cyacu gisubizwe mu maboko y’abagikunze koko.”
Aya magambo yakiriwe nk’ubutumwa bwa politiki butaziguye, bukomoza ku buyobozi bwa Tshisekedi bwagiye busubira inyuma mu bijyanye n’ubukungu n’imiyoborere myiza.
Abayoboke ba FCC basubiye mu bikorwa byo gushaka amashyaka
Nyuma y’itangazo ryo gushyigikira Kabila, imitwe myinshi iri muri FCC yatangiye ibikorwa byo gushyira abaturage ku murongo, isaba abakunzi ba Kabila “kuzagaragaza urukundo rwabo mu buryo bufatika” mu gihe cy’amatora ataha ya 2028.
Mu mujyi wa Lubumbashi, amagana y’abanyapolitiki bashya batangaje ko binjiye muri PPRD, ishyaka rya Kabila, mu rwego rwo “gutegura impinduka ziturutse mu baturage.”
Marie-Ange Lukiana, umwe mu bagore bakomeye muri FCC, yaravuze ati:
“Abagore n’urubyiruko ni bo bazakomeza umurage wa Kabila. Tugomba kwereka isi ko Congo ishobora kongera kubaka ubumwe n’amahoro binyuze mu buyobozi bukunda igihugu.”
Tshisekedi na Guverinoma ye barabyakira bate?
Ubuyobozi bwa Perezida Félix Tshisekedi ntiburavuga byinshi kuri iki gikorwa cya Kabila n’ihuriro FCC. Ariko bamwe mu bo mu ishyaka rye Union pour la Démocratie et le Progrès Social (UDPS) batangiye kugaragaza impungenge.
Umwe muri bo, Augustin Kabuya, yagize ati:
“Abashaka gusubiza Kabila ku butegetsi baribeshya. Abaturage bazi ibyo yabakoreye: imyaka 18 y’ubukene, ruswa n’akarengane. Twamukuyeho kubera ko Congo yari yarabaye umutungo w’abantu bake.”
Ariko kuri ubu, abasesenguzi bemeza ko ibibazo by’ubukungu n’umutekano byongeye guha Kabila urubuga rwo kugaragaza ko ari “umugabo w’inyangamugayo ushobora gusubiza RDC mu cyerekezo.”
Imyigaragambyo n’amahugurwa y’abanyapolitiki
Mu ntara za Katanga na Maniema, hari imyigaragambyo y’abakunzi ba Kabila yasabwe guhagarikwa n’abayobozi b’intara, bavuga ko “ishobora guhungabanya umutekano.” Ariko mu buryo butunguranye, abategura iyo myigaragambyo babwiye itangazamakuru ko ari “imyigaragambyo y’amahoro yo kwerekana ko Kabila agifite icyizere mu baturage.”
Ku wa 20 Ukwakira, mu mujyi wa Mbuji-Mayi, abantu barenga ibihumbi bitatu bitabiriye amahugurwa yateguwe na FCC ku nsanganyamatsiko igira iti: “Kongera icyizere mu buyobozi bwa Congo.”
Umwe mu bakuriye ayo mahugurwa yagize ati:
“Kabila si umugabo wifuza gusenya, ahubwo arashaka kubaka. Twese tuzi ko muri iyi myaka itandatu ibintu byasubiye inyuma. Tugomba kongera guhagurukira rimwe.”
Isura nshya y’urugendo rwa Kabila
Abasesenguzi bavuga ko, uretse kuba ari urugendo rwa politiki, Kabila arimo gushaka no kugaragaza isura nshya y’umuyobozi ufite umurongo w’ubwiyunge.
Mu ijambo yavuze i Bukavu, Kabila yagize ati:
“Ntitugomba gutandukanywa n’amoko cyangwa imipaka y’intara. Congo ni igihugu kimwe, kandi kigomba gutegekwa mu bumwe, atari mu kwikunda.”
Abamwegereye bavuga ko ubu atagendana n’imbaraga za gisirikare nk’izo yagiraga mbere, ahubwo yishyize mu murongo wo gukorana n’abaturage, abacuruzi, abihaye Imana n’abanyamadini.
Umwe mu bayobozi bo mu ishyaka PALU yagize ati:
“Kabila ntiyagarutse nk’umunyagitugu, ahubwo nk’umugabo w’umurava ushaka gucungura igihugu cye. Iyo niyo mpamvu FCC yongeye kumushyigikira.”
Kabila na DRC y’ejo hazaza
Hari ababona ko uyu mugabo wahoze ku butegetsi ashobora kongera gukina politiki ku rwego rwo hejuru, ariko abandi bavuga ko igitinyiro cya politiki ya Tshisekedi n’imbaraga z’inzego zishinzwe umutekano bishobora kumubuza gusubira ku ruhimbi nk’uwiyamamariza umwanya wa Perezida.
Gusa, nk’uko Jean-Pierre Mulumba, umusesenguzi w’i Kinshasa, abivuga:
“N’ubwo Kabila atavuga ko ashaka kongera kuba Perezida, byose biganisha kuri politiki. Kuba FCC yongeye kumushyigikira, bivuze ko hari gahunda y’amatora iri gutegurwa mu ibanga. RDC iri mu gihe cyo guhindura amateka yayo.”
Abaturage bamwe baramushima, abandi baramwamagana
Mu baturage bo muri Kinshasa, ibitekerezo biratandukanye. Abamwe bavuga ko Kabila akwiye guhabwa andi mahirwe kuko “yateje imbere igisirikare n’ubukungu bw’igihugu mu gihe cy’intambara,” mu gihe abandi bamunenga kuba “yaremeye ruswa n’igitugu bikarenga urugero.”
Claudine Ngoy, umukobwa w’imyaka 27, wo mu mujyi wa Kisangani, yagize ati:
“Kabila ni nk’umwana w’igihugu. N’ubwo yabaye Perezida imyaka myinshi, ntiyigeze yirengagiza abaturage be. Ubu turamukeneye kuko ibintu byarushijeho kuba bibi.”
Ariko François Mbala, utuye i Goma, yavuze ati:
“Kugarura Kabila ni ugusubira inyuma. Congo ikeneye amaraso mashya, atari abo twabonye igihe cyose.”
Ubwoba bw’uko RDC ishobora gusubira mu bihurizo bya politiki
Abasesenguzi mpuzamahanga baravuga ko kugaruka kwa Kabila bishobora kongera ubushyamirane mu gihugu. Human Rights Watch yanditse ko “RDC ishobora kongera kwinjira mu nzika za politiki hagati y’ishyaka riri ku butegetsi n’iryahoze riyoboye, bikaba intandaro y’imvururu.”
Ariko bamwe mu bakurikiranira hafi ibya politiki bavuga ko kugaruka kwa Kabila bishobora no gufasha mu bwiyunge bwa politiki bw’imbere mu gihugu.
Umwe muri bo yagize ati:
“Kabila afite ubunararibonye bwo gutera icyizere. Niba akoresheje uburyo bushya, ashobora gufasha RDC gusohoka mu rungabangabo rw’ubu.”
Umuzunguruko wa politiki ya Congo usubiye aho watangiriye
Joseph Kabila aragarutse mu ruhando rwa politiki mu gihe abaturage barushijeho gukena, intambara z’uburasirazuba zidakemuka, n’ubutegetsi buri mu rungabangabo rw’ukwemera.
Ihuriro FCC, ryahoze rimeze nk’iryarangiye, ryahindutse nk’inkingi nshya y’umugabo wigeze kuyobora igihugu imyaka 18.
Mu gihe bamwe bamufata nk’intwari, abandi bakamufata nk’igicucu cy’ubutegetsi bwa kera, ikigaragara ni uko politiki ya Congo igiye kongera gufata isura nshya.
Nk’uko umwe mu banyamakuru bo muri Kinshasa yabisobanuye:
“Politiki ya Congo ni nk’uruzi rutagerwaho n’imigezi yose. Kabila aragarutse, kandi igihe kirerekana niba azaba umucunguzi cyangwa azongera kuba igicucu cy’amateka.”