UVIRA: Inama yarangiye nta bwumvikane; Wazalendo bamaganye ubuyobozi bwa Gasita, bateguza gufunga imipaka n’umurwa wose
UVIRA: Inama yarangiye nta bwumvikane; Wazalendo bamaganye ubuyobozi bwa Gasita, bateguza gufunga imipaka n’umujyi wose.
Uvira, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo; amakuru yizewe yaturutse mu mujyi wa Uvira, mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (RDC), aravuga ko inama yabaye kuri iki cyumweru hagati y’ubuyobozi bw’igihugu n’abahagarariye imitwe yitwaje intwaro ya Wazalendo yarangiye nta bwumvikane bwabonetse.
Nk’uko byatangajwe n’abitabiriye iyo nama, abahagarariye Wazalendo bashyize imbere ibisabwa bikomeye bishobora guhindura isura y’umutekano n’ubuzima bwa buri munsi bw’abaturage.
Ibyifuzo by’ingenzi byashyizwe imbere na Wazalendo
Mu byo aba barwanyi ba Wazalendo basabye, harimo ibintu bitatu bikomeye byatangiye kuvugisha benshi mu karere:
Kwirukana ubuyobozi bwa Gasita; Muzalendo William Yakotumba, umwe mu bayobozi bakomeye b’iyi mitwe, yasabye ko Gasita (umuyobozi ushinzwe ibikorwa by’umutekano n’ubuyobozi mu karere ka Uvira) ava ku buyobozi, avuga ko ariwe utuma amahoro adashobora kugaruka.
Gufunga imipaka n’ibikorwa by’ubwikorezi; Muzalendo Makanki (cyangwa Makanaki nk’uko yitwa mu baturage) yatangaje ko guhera ku wa mbere utaha, umupaka uhuza Uvira n’igihugu cy’u Burundi ndetse n’ibikorwa byo ku cyambu cya Uvira bizaba bifunzwe kugeza igihe ubuyobozi buzaba bwemeye kumvikana nabo.
Kwagura “ville morte” Wazalendo batangaje ko umujyi wa Uvira uzakomeza kuba mu mwuka wo kudakora ibikorwa byose by’ubucuruzi, ubwikorezi cyangwa ubucuruzanashoramari kugeza igihe ubuyobozi bwa leta buzaba bwemeye ibitekerezo byabo.
Ingaruka ku baturage
Uvira ni umwe mu mijyi y’ingenzi ifatanye imbibi n’u Burundi, ukaba unafite isoko rikomeye rihuza abacuruzi bo mu karere kose. Ifungwa ry’umupaka n’icyambu ni inkuru mbi ku bacuruzi bato n’abacuruzi mpuzamahanga.
Umwe mu bacuruzi b’imboga n’imbuto witwa Mukantabana Félicité yagize ati: “Niba icyambu gifunzwe, ntituzashobora kugeza ibicuruzwa byacu i Bujumbura. Abaturage ba Uvira na Bujumbura bose bazabura ibyo kurya. Twe abacuruzi bato tuzahomba cyane, kandi twari dusanzwe tubayeho nabi.”
Abaturage benshi bavuga ko kuba umujyi uri mu bihe bya “ville morte” byatumye abana batajya ku ishuri, abaganga n’abarwayi batabasha kugera ku bitaro uko bikwiye, ndetse n’abakozi b’amabanki bahagarika serivisi zose.
Imyigaragambyo n’akarengane
Mu mihanda y’umujyi, abapolisi bake ba FARDC bari bagikora ibyo basabwe n’ubuyobozi birimmo kwirinda guhura n’abarwanyi ba Wazalendo kugira ngo hadakorwa amarorerwa.
Hari umuturage witwa Safari Jean-Claude wavuze ati:“Ubu turi mu kintu kimeze nk’ubutayu. FARDC ntibagaragara, Wazalendo nibo bayobora umujyi. Ntitugira amahitamo, ahubwo dutegereje gusa amahitamo yabo.”
Kugeza ubu, nk’uko byatangajwe n’abitabiriye inama, Wazalendo bavuze ko abasirikare ba FARDC ndetse n’aba FDNB (Ingabo z’u Burundi) batemerewe kwinjira mu mujyi wa Uvira cyangwa kugenda mu mihanda yawo.
Impungenge ku mutekano w’akarere kose
Uvira ni umujyi uherereye ku nkombe z’ikiyaga cya Tanganyika, kandi ugira akamaro kanini mu bucuruzi, ubwikorezi n’imibanire y’abaturage bo mu karere kose ka Kivu y’Amajyepfo. Abasesenguzi bavuga ko iyo gahunda ya Wazalendo yo gufunga imipaka ishobora guteza impinduka zikomeye.
Dr. Niyonzima Théophile, inzobere mu bibazo by’umutekano, yagize ati: “Uvira ni igicumbi cy’ubucuruzi. Gufunga icyambu no guhindura umujyi “ville morte” bizatuma habaho ibura ry’ibicuruzwa, izamuka ry’ibiciro, ndetse bishobora guteza uburakari mu baturage basanzwe bafite ibibazo by’ubukene. Ibi kandi bishobora guteza intambara ishingiye ku isoko n’ibiribwa.”
Aho ibintu bihagaze kuri politiki
Ubu, ibikorwa byose biri mu maboko y’imiryango yitwaje intwaro ya Wazalendo. Leta ya Kinshasa kugeza ubu nta tangazo rishya irasohora rigaragaza uko igiye guhangana n’iki kibazo.
Umwe mu bayobozi b’akarere ka Kivu y’Amajyepfo utifuje ko amazina ye atangazwa yagize ati: “Ibiri kuba Uvira ni isomo rikomeye kuri leta. Iyo abaturage bitwaje intwaro bafashe ibyemezo nk’ibi, bisobanura ko abanda baturage bose bari mu maboko yabo. Leta igomba gufata icyemezo gikomeye vuba, cyangwa igasanga yaratakaje igice kinini cy’ubuyobozi mu burasirazuba.”
Abaturage basaba amahoro
N’ubwo ibibazo bya politiki bikomeje kwiyongera, abaturage basanzwe bo mu mujyi wa Uvira n’utundi turere tuwegeranye bifuza gusa kugarura amahoro.
Umubyeyi witwa Mwamini Ciza yagize ati:“Ntidukeneye intambara. Twe ababyeyi dushaka kubona abana bacu biga, bakabona amafunguro, kandi tugashobora gucuruza mu mahoro. Ariko buri munsi turimo gusabwa kuba muri “ville morte”. Ibi ntabwo bizadufasha.”
Icyerekezo gishobora gukurikira
Biteganyijwe ko ku wa mbere w’icyumweru gitaha, imipaka izaba ifunzwe, icyambu kigahagarara, kandi ibikorwa byose bikaba bihagaritswe.
Abasesenguzi bavuga ko niba leta ya Kinshasa idafashe icyemezo gikomeye mbere y’iyo tariki, ibintu bishobora gusatira indi ntambara hagati ya FARDC na Wazalendo.
Uvira iri hagati y’amahoro yifuzwa n’abaturage n’iterabwoba rituruka ku mitwe yitwaje intwaro. Inama yabaye yagaragaje ko inzira yo kumvikana ikiri kure, kandi ko abaturage aribo bari mu nzira y’ingaruka zikomeye.
Abaturage bifuza ko ubuyobozi bwa RDC ndetse n’imiryango mpuzamahanga yinjira mu kibazo, kugira ngo umujyi wa Uvira n’akarere kose ka Kivu y’Amajyepfo bibone amahoro arambye.