EUGENE OFFICIAL

Hagati y’Intara y’Amajyaruguru, Amajyepfo n’Iburengerazuba, hagiye kuvuka ikiyaga gishya kizaba gifite agaciro kadasanzwe
AMAKURU IMYIDAGADURO POLITIKE

Hagati y’Intara y’Amajyaruguru, Amajyepfo n’Iburengerazuba, hagiye kuvuka ikiyaga gishya kizaba gifite agaciro kadasanzwe

Sep 2, 2025

Hagati y’Intara y’Amajyaruguru, Amajyepfo n’Iburengerazuba, hagiye kuvuka ikiyaga gishya kizaba gifite agaciro kadasanzwe

Mu gihe isi yose iri mu rugamba rwo gushaka ibisubizo by’imihindagurikire y’ibihe, gukumira imyuzure, kongera ingufu z’amashanyarazi n’uburyo bushya bwo guteza imbere ubukungu, u Rwanda rurimo kwandika indi paji nshya y’amateka mu bijyanye n’ibikorwa remezo. Ni amateka akubiye mu mushinga wo kubaka ikiyaga gishya cy’igikorano (artificial lake) kiri hagati y’Intara y’Amajyaruguru, Amajyepfo n’Iburengerazuba, aho kizuzura gitwaye nibura miliyari 320 Frw.

Iki gikorwa kitezweho guhindura isura y’igihugu mu buryo bwinshi: kongera amashanyarazi, gutanga amazi meza, guteza imbere ubuhinzi n’uburobyi, guteza imbere ubukerarugendo ndetse no guhindura uburyo abaturage bo muri ako gace bazaba babanye n’ibidukikije.

  1. Aho iki kiyaga kizubakwa n’uko kizaba giteye

Nk’uko byatangajwe na Ambasaderi Uwihanganye Jean de Dieu, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ibikorwa Remezo, iki kiyaga kizubakwa hafi y’Umujyi wa Kigali, ku buryo kugera aho giherereye bizaba bifata iminota 20 gusa uvuye Nyabugogo.

Urukuta rugomera amazi (dam) ruzubakwa hagati y’Akarere ka Kamonyi mu Murenge wa Ngamba n’Akarere ka Gakenke mu Murenge wa Muhondo.

Icyiyaga kizaba gifite ubunini bw’ibilometero kare 30, ubujyakuzimu bugera kuri metero 59, kikaba kizabika amazi angana na miliyoni 806 za metero kibe.

  1. Impamvu nyamukuru y’umushinga

Iki kiyaga kizubakwa ku nyungu nyinshi, ariko nyamukuru ni ugutanga amashanyarazi binyuze ku rugomero rwa Nyabarongo II ruzajya rutanga Megawatt 43,5.

Uretse ibi, iki kiyaga kizafasha mu:

Gukumira imyuzure isanzwe igaragara mu gishanga cya Nyabarongo.

Gufasha mu buhinzi, by’umwihariko mu kuhira imyaka.

Gukoresha inzira z’amazi mu bucuruzi n’ubwikorezi.

Gutunganya amazi meza akoreshwa mu rugo no mu nganda.

Guteza imbere uburobyi n’ubukerarugendo.

Gakuba Felix, Umuyobozi Mukuru wa EDCL, yavuze ko umushinga watekerejweho mu buryo bujyanye n’ahazaza h’igihugu:

“Iki kiyaga kizaba igisubizo ku bibazo byinshi byugarije igihugu. Ntibizaba ari ukubaka uruganda rw’amashanyarazi gusa, ahubwo kizaba ari isoko y’amahirwe ku banyarwanda bose.”

  1. Uko abaturage bari gutegurirwa kwimurwa

Benshi mu baturage basanzwe batuye mu gace kazuzurwamo ikiyaga bamaze kwimurwa, abandi bakaba bari mu nzira yo kwimurwa.

Abaturage bakeneye kwimurwa byihutirwa bamaze guhabwa ingurane ikwiye.

Abandi bari kubarurirwa imitungo kugira ngo bazatuzwe neza mbere y’uko amazi yuzuza ikiyaga.

Leta ivuga ko hazashyirwaho ibyangombwa byose bikenerwa: amashuri, amavuriro, amazi meza n’amashanyarazi.

Amb. Uwihanganye yagize ati: “Ntituzubaka ikiyaga ngo dusige abaturage mu bwigunge. Tuzabaha ubuzima bushya buruta ubwo bari bafite.”

  1. Ikibazo cy’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro

Aho ikiyaga kizashyirwa, hari ahantu hasanzwe hakorerwa ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro. Abashinzwe uyu mushinga bavuga ko bari gukorana n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Mine na Peteroli (RMB) kugira ngo ingaruka z’iki gikorwa zitazagira uwo zisenya.

Gakuba Felix ati: “Hari ahantu hazagerwaho n’ikiyaga hashobora kugira ingaruka ku bacukuzi b’amabuye y’agaciro. Ariko tugomba kureba ko akamaro k’umushinga aricyo gasumba izo ngaruka, kandi tugakora mu mucyo kugira ngo buri wese atazahomba mu buryo budasobanutse.”

  1. Amafaranga azatangwa n’uburyo azakoreshwa

Umushinga wose uteganyijwe ko uzatwara miliyari 320 Frw.

Kubaka urugomero n’ibindi bikorwaremezo: miliyari 250 Frw.

Kwimura abaturage no kubatuza: miliyari 70 Frw.

Aya mafaranga azaturuka mu ngengo y’imari ya Leta no mu nguzanyo ziturutse mu baterankunga mpuzamahanga bafasha mu bikorwa remezo.

  1. Ingaruka nziza zitezweho ku bukungu

Iki kiyaga kizahindura ubukungu bw’u Rwanda mu buryo bukomeye:

Amashanyarazi: kongera 43,5 MW ni intambwe ikomeye mu kugera ku ntego y’igihugu yo kubona amashanyarazi kuri bose.

Ubukerarugendo: kizaba ahantu nyaburanga hagezweho, haba ku banyarwanda no ku banyamahanga.

Uburobyi: kizororerwamo amafi menshi, bikazafasha kongera ifunguro ryiza ryiganjemo proteyine.

Ubuhinzi: kizatanga amazi yo kuhira, bityo imirima igasarurwa kenshi ku mwaka.

Imirimo mishya: mu kubaka, mu bucukuzi, mu bwikorezi, mu buhinzi n’ubukerarugendo.

Umusesenguzi mu bukungu, Dr. Nyiranzeyimana Claire, yagize ati: “Iki kiyaga kizaba kimwe mu bintu bikomeye by’iterambere mu myaka 30 iri imbere. Ni nk’ukubaka ikigo cy’imari gikomeye gishobora gutunga abanyarwanda ibihumbi n’ibihumbi.”

  1. Ingaruka zishobora kuboneka

N’ubwo umushinga ari munini kandi ufite ibyiza byinshi, ntushobora kubura ingaruka.

Abaturage bazimurwa bashobora guhangana n’ihungabana ryo gutakaza ibyabo.

Ubuzima bw’inyamaswa n’ibidukikije bushobora guhinduka.

Hazashobora kuboneka imyuzure mishya mu duce twegereye ikiyaga.

Hari impungenge z’uko ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bushobora guhagarara.

Ariko Leta ivuga ko byose biri gukorwa mu buryo burambye, hashingiwe ku bitekerezo by’abaturage n’abahanga.

  1. Icyizere cy’ejo hazaza

Iki kiyaga kizaba kimwe mu bikorwa remezo bizasiga isomo rikomeye ku gihugu: iterambere ryuzuye rigomba guhuza inyungu rusange z’igihugu, inyungu z’abaturage n’ubuzima bw’ibidukikije.

Umuyobozi muri EDCL yasorejeho agira ati: “Ibi ni bimwe mu byerekana ko u Rwanda rudatekereza gusa ku munsi w’uyu munsi, ahubwo rureba imyaka iri imbere. Iki kiyaga kizaba umurage uzatunga abana bacu n’abazabakomokaho.”

U Rwanda ruri mu nzira yo kwiyubaka no kwishakamo ibisubizo bihamye. Umushinga wo kubaka ikiyaga gishya cy’igikorano ni ikimenyetso cy’uko igihugu gitekereza ku buryo burambye, aho ibikorwa remezo bitajyana gusa no gukora amashanyarazi, ahubwo bikubiyemo n’ubuzima, imibereho myiza, ubukungu n’uburambe bw’abaturage.

Mu gihe mu bindi bihugu imyuzure isenya amazu n’imihanda, mu Rwanda imyuzure izaba igisubizo cyo gutanga umuriro, gutanga amazi meza no gutunga ubuzima bushya.

Iki ni kimwe mu bikorwa by’iterambere bizahindura isura y’igihugu mu myaka iri imbere, kikazaba icyitegererezo ku bihugu byinshi bya Afurika.