Kigali mu mpinduramatwara y’ubwikorezi: Umushinga w’imigozi yo mu kirere (Cable Cars) ushobora guhindura isura y’umurwa mukuru
Kigali, umurwa mukuru w’u Rwanda, umaze igihe kinini uzwi nk’uwicishe bugufi, utuje kandi ukeye, ubu uri mu nzira nshya yo guhindura ishusho. Mu misozi yacyo itatse icyatsi kibisi, hategurwa umushinga umeze nk’uwakuwe mu nzozi za sinema: imihanda yo mu kirere izatwarwamo n’imigozi (cable cars) izahindura ikirere cy’uyu mujyi “umuhanda” mushya w’ubwikorezi.
Iyi gahunda ikomeye ifatwa nk’intambwe nshya mu mibereho y’abatuye Kigali, mu bukungu no mu ishusho y’igihugu imbere n’inyuma. Abantu benshi bayibonamo amahirwe yo guca ku ngorane z’itwarwa ry’abantu, ariko kandi inashimangira icyerekezo cya Kigali nk’umurwa mukuru ugeze ku rwego mpuzamahanga mu guhanga udushya no kubungabunga ibidukikije.
Inkomoko y’igitekerezo
Igitekerezo cy’uyu mushinga cyavutse mu gihe cya COVID-19, ubwo ibikorwa byinshi byari bihagaritswe, ariko ingamba zo gutekereza ku buzima bw’ejo hazaza zikaba zari ngombwa. Muyiwa Omololu, Umuyobozi Mukuru wa Ropeways Transit Rwanda Limited (RTRL), ni we wazanye igitekerezo cy’uko Kigali ifite imisozi myinshi, abantu biyongera buri munsi, ndetse n’ubutaka budashobora guhora bwagurwa ngo hubakwe imihanda mishya ihagije.
Yibajije ati: “Aho kugira ngo dukomeze kubaka imihanda ihenda kandi ikenera ubutaka bwinshi, kuki tutafatanya gutwara abantu mu kirere?”
Kigali, ifite imisozi y’agahebuzo n’abaturage barenga miliyoni, yabonetse nk’ahantu heza ho gushyira mu bikorwa iyi mpinduramatwara y’ubwikorezi.
Uko umushinga uteye
Umushinga uteganya imirongo icyenda (9) y’imigozi, izahuza ibice bitandukanye by’umujyi: uturere dutuwemo abaturage, ibice by’ubucuruzi, inyubako za siporo n’ahantu h’imyidagaduro.
Umurongo wa mbere uzahuza gare ya Nyabugogo n’umujyi rwagati.
Undi uzahuza Kigali Convention Centre (KCC) na Remera, unyura Amahoro Stadium na BK Arena.
Izi nzira zizaha abagenzi amahirwe yo kubona Kigali mu buryo bushya, bayirebera hejuru mu bwisanzure.
Buri kabine izaba ifite ubushobozi bwo gutwara abantu 10, ibatwarwa mu buryo butuje kandi bwifashisha ikoranabuhanga ritangiza ibidukikije ku rwego rukomeye. Uretse kugabanya umuvundo wo mu muhanda, ibi bizanagabanya cyane ibyuka bihumanya ikirere (CO₂).
Uburyo bwo gushyirwa mu bikorwa
Ikoranabuhanga rizakoreshwa rizaturuka muri Doppelmayr (Austria), sosiyete mpuzamahanga y’inararibonye mu bijyanye n’imigozi itwara abantu. Izafashwa na Outdoor Engineers (u Busuwisi) ndetse na Planet Projects (u Rwanda).
Imashini zizaba zifite sensors zihita zibona impanuka cyangwa inzitizi, ndetse mu gihe habaye ikibazo cy’amashanyarazi, kabine zizashobora kumanurwa mu buryo bwizewe.
Abaterankunga n’imari
Uyu mushinga urimo gukurura abashoramari mpuzamahanga.
Aliko Dangote, umuherwe w’umunyamafaranga w’umunyanaijeriya, ari mu biganiro byo gushora imari.
Banki Nyafurika Itsura Amajyambere (AfDB) yamaze gutanga inkunga y’amafaranga yo gukora ubushakashatsi bw’ingenzi.
Afreximbank, Africa50 na Africa Finance Corporation bose bamaze kwerekana ubushake bwo gutanga inkunga mu gihe cyose bikenewe.
Ibi byose bigaragaza ko uyu mushinga utari uwa Kigali gusa, ahubwo ari umushinga Nyafurika ufite ubushobozi bwo gufasha n’indi mijyi.
Ingaruka zitezwe ku bukungu
Uretse kuba ari umushinga w’ubwikorezi, imigozi yo mu kirere izagira ingaruka nini ku bukungu:
Umurimo: biteganyijwe ko imirimo igera ku 3,000 izahangwa mu cyiciro cya mbere. Hazaba n’amahugurwa y’abaturage b’imbere mu gihugu kugira ngo bazabashe gukomeza gukora no gusana uru rwego.
Agaciro k’ubutaka: ahazubakwa za stations hitezwe izamuka ry’ibiciro by’ubutaka, bigakurura ishoramari mu bwubatsi n’ubucuruzi.
Ubucuruzi n’isoko ry’imbere mu gihugu: kuvanaho umuvundo mu muhanda bizafasha ubucuruzi kwihuta, abantu n’ibicuruzwa bigere ku masoko mu gihe gito.
Impinduka ku mibereho n’ikirere
Mu mibereho y’abaturage, umushinga ugaragara nk’ugabanya umunaniro n’igihe abantu bamara mu muhanda. Igihe umuntu yajyaga akoresha amasaha abiri ava Remera ajya mu mujyi rwagati mu gihe cy’umuvundo, azajya abikora mu minota mike gusa.
Mu rwego rw’ibidukikije, ibi bizafasha kugabanya imodoka ku mihanda ku bwinshi, bigabanye ibyuka bihumanya. Ni intambwe ijyanye n’intego za Leta y’u Rwanda zo kugabanya ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe.
Kigali mu ishusho nshya y’isi
Uyu mushinga ntuzagira ingaruka gusa ku baturage ba Kigali, ahubwo uzahindura ishusho y’umurwa mukuru ku rwego mpuzamahanga. Kigali izaba iri mu mijyi mike yo ku isi ifite imihanda yo mu kirere nka Medellín (Colombie) na La Paz (Bolivia), izwiho kuba icyitegererezo mu bukungu n’iterambere ridahutaza ibidukikije.
Kigali izaba yigaragaje nk’umurwa mukuru w’udushya, w’ubwiza n’ubwiza bujyanye n’iterambere rirambye.
Uruhare mu bukerarugendo
Kigali isanzwe izwi nk’umujyi usukuye kandi utuje, ariko izajya isurwa n’abashaka kuyireba mu buryo bushya; bayirebera hejuru. Abakerarugendo bazabona umujyi mu buryo butigeze bubaho: imisozi, imidugudu, inyubako za kijyambere n’ahantu nyaburanga byose bitumbagiriye mu kirere.
Ibi bizongera agaciro k’ubukerarugendo bw’u Rwanda, bukomeze kuba rumwe mu nzego zubakiye ku bikorwa bidahungabanya ibidukikije.
Igihe n’imyiteguro
Imirimo yo kubaka izatangira mu 2026, naho imigozi ikazatangira gukora mu 2028. Ni urugendo rurerure, ariko abahanga bavuga ko rugomba kwihutishwa neza, kuko rushobora guhindura Kigali umujyi udasanzwe ku mugabane w’Afurika.
Umunyamakuru umwe wo mu Rwanda yabwiye ikinyamakuru ati: “Kigali ntabwo izongera gukura ku butaka gusa, izatangira gukura no mu kirere. Ibi ni amateka mashya mu mibereho yacu.”
Umushinga w’imigozi yo mu kirere ni intambwe irenze iyo kwiyubaka, ni inzira yo guhanga Kigali y’ahazaza: umurwa mukuru udasanzwe, w’icyitegererezo ku bandi, uhuza iterambere n’ubwiza, udahutaza ibidukikije kandi uha abantu ibyishimo bishya mu buzima bwabo bwa buri munsi.