Uhoraho akurebane impuhwe kandi agusakazeho ineza ye. Isengesho ry’umutima wifuza icyiza ku muntu
Uhoraho akurebane impuhwe kandi agusakazeho ineza ye. Isengesho ry’umutima wifuza icyiza ku muntu
Mu buzima bwa muntu, hari amagambo ashobora kugwa nk’imvura ku mutima, akaruhura umutima waremerewe, akanaha icyizere umutima wacitse intege. Muri ayo magambo, “Uhoraho akurebane impuhwe kandi agusakazeho ineza ye” ni intero yuje ubuntu, igaragaza isengesho ry’umutima wifuza icyiza ku wundi muntu. Ni amagambo avugira hejuru y’imyumvire isanzwe, kuko agaragaza ugukenera Imana mu buzima bwacu bwa buri munsi, mu rugendo rucuramye n’igihe cy’ibibazo.
Umutima w’amagambo y’ineza
Iri jambo rihereye ku gushaka ko Uhoraho Imana ikomeye kandi idahinduka ihumekera mu buzima bw’umuntu ku buryo bwose bushoboka. “Kureba umuntu mu mpuhwe” bisobanura kumusobanukirwa, kumwumva, no kumwitaho, hatitawe ku makosa cyangwa intege nke ze. Uhoraho iyo arebye umuntu mu mpuhwe, ntareba icyaha cye gusa cyangwa aho yaguye, ahubwo amureba nk’umwana we, umunyantege nke ukeneye gufashwa ngo ahaguruke.
Kandi iyo tuvuga ngo “Agusakazeho ineza ye,” tuba twifuza ko umuntu wese asakirwa n’ubuntu bw’Imana, ubutunzi bwayo bw’imbabazi, ndetse n’amahirwe yo kubona ikimufasha mu gihe akibuze. Ni amagambo akubiyemo umugisha n’umutwaro w’urukundo, agaragaza neza uko abantu tugomba gufashanya mu nzira y’ubuzima.
Ubutumwa mu mibereho ya buri munsi
Mu buzima busanzwe, umuntu agira iminsi myiza n’imibi. Hari igihe ukora cyane ariko ugasanga ntacyo byatanze, hari igihe ugwa mu makosa cyangwa mu cyaha bikakubera igisonga cy’agahinda. Hari n’igihe ubuzima bukugaragariza ko udafite ubushobozi bwo kwirwanaho wenyine. Ni muri ibyo bihe iyo uhumurijwe n’ijambo nk’iri, umutima wawe uraruhuka.
Gusakazwa ineza y’Uhoraho bivuze byinshi:
Guhabwa amahoro mu mutima aho ibibazo byari byakurenze.
Guhabwa ubwenge bwo gufata ibyemezo mu gihe cy’urujijo.
Kugirirwa uburinzi mu buryo bw’umwuka n’ubwa kimuntu, aho ibitero by’umwanzi cyangwa ibigeragezo byari bigutegereje.
Kugirirwa ibyiringiro bishya, n’ubwo ibintu byose byaba byarasaga n’ibyo nta gisubizo gifite.
Umuco wo gusabira abandi
Ubutumwa nk’ubu burakomeye cyane kuko ntabwo ari isengesho ry’umuntu wiyifuriza umugisha gusa, ahubwo ni ugusabira mugenzi wawe. Abantu benshi barushya umutima no gusabira abandi ibibi, abandi bakaba bakwirirwa bavuga amagambo yatesha mugenzi wabo agaciro. Ariko amagambo nk’aya agaragaza ubutwari bwo gusabira abandi ineza aho kubasabira ishyano.
Iyi myitwarire kandi igaragaza imiterere y’Imana ubwayo. Uhoraho ntiyifuza urupfu rw’umunyabyaha, ahubwo yifuza ko bose bakizwa. Iyo tuvuga ngo “Uhoraho agusakazeho ineza ye,” tuba dusabwe kwigira ku Mana yacu, tukamenya kubana n’abandi mu rukundo, kubasabira ineza aho kubasabira akaga, no kubabwira amagambo abafasha mu kubaho neza.
Ineza y’Imana mu mateka y’abantu
Iyo dusubije amaso inyuma mu mateka y’abantu n’amahanga, tubona ko iyo ineza y’Imana itabayeho, isi yarushaho kuba ahantu habi. Iyo ineza y’Imana igaragarira mu mateka, imiryango irunga ubumwe, abantu barabohoka.
Dufate urugero rw’abatari bake bagiye bacungurwa mu bihe byari bibi: abantu bari baratakaje ibyiringiro mu ntambara, mu nzara cyangwa mu byorezo, ariko bakabona akaboko k’Imana kabohoza. Iyo ineza isakaye ku bantu, ibihugu bikiyunga, imitima ikarushaho gukomera mu kwizera.
Ni yo mpamvu amagambo y’uko “Uhoraho agusakazeho ineza ye” adakwiye gufatwa nk’andi magambo asanzwe, ahubwo ni umugisha w’iteka ushobora guhindura ubuzima bw’umuntu cyangwa bw’igihugu.
Icyo bivuze ku buzima bw’umwuka
Mu buryo bw’umwuka, ineza y’Imana ni nk’amazi atemba mu butaka bwumye. Iyo umuntu yakiranye n’Imana, n’ubwo yaba yaranyuze mu nzira z’ubutayu, aba afite icyizere ko hari amazi y’ubuzima azamugeraho.
Bibiliya ubwayo yerekana ko ineza y’Uhoraho ariyo idutegurira amahirwe yo kubaho mu mahoro no mu rukundo. Mu gitabo cya Zaburi 23:6 hagira hati: “Ineza n’imbabazi bizankurikira iminsi yose y’ubugingo bwanjye, kandi nzaba mu nzu y’Uwiteka iminsi myinshi.” Ibi bigaragaza ko ineza y’Imana ari uburinzi butahungabanywa n’ibihe, kandi igasakara ku muntu wese wiyambaza Uhoraho.
Icyizere cy’ejo hazaza
Umuntu wumvise amagambo nk’aya mu mutima we, ahinduka umuntu ufite icyizere gishyitse. Mu gihe isi yuzuye uburiganya, ruswa, intambara, ubukene n’akarengane, umuntu ufite amagambo y’Uhoraho arangwa n’icyizere ko ejo hazaba heza.
Ese koko, ni iki cyatuma tudahora dusabirana aya magambo: “Uhoraho akurebane impuhwe kandi agusakazeho ineza ye”? Buri wese mu isi akeneye impuhwe, buri wese akeneye ineza. Abakire cyangwa abakene, abayobozi cyangwa abayoborwa, ababyeyi cyangwa abana, twese dufite icyuho cy’ineza.
Iri jambo ry’umugisha rigomba gufatwa nk’inkingi mu mibereho yacu ya buri munsi. Rigomba kuba ijambo twifashisha mu gusabira inshuti zacu, imiryango yacu, n’igihugu cyacu. Niba isi yose yahora isabirana iri jambo, birashoboka ko intambara, inzangano, ubusumbane n’urwango byagabanuka, maze urukundo n’ubwiyunge bigahinduka umuco.
Uhoraho ni Imana y’impuhwe, kandi ineza ye ntigira akagero. Iyo dusabiye mugenzi wacu ko Imana imusakazaho ineza, tuba tugaragaje urukundo nyarwo, tuba twambitse isi umucyo.