EUGENE OFFICIAL

Agahinda gakabije kaza imbere mu bibazo byo mu mutwe abarwayi bajya kwivuriza mu Bitaro bya CARAES Ndera bafite.
AMAKURU UMUTEKANO

Agahinda gakabije kaza imbere mu bibazo byo mu mutwe abarwayi bajya kwivuriza mu Bitaro bya CARAES Ndera bafite.

Jul 27, 2025

Agahinda gakabije kaza imbere mu bibazo byo mu mutwe abarwayi bajya kwivuriza mu Bitaro bya CARAES Ndera bafite.

 

Agahinda gakabije (depression profonde) ni kimwe mu bibazo byo mu mutwe bikunze kugaragara cyane mu barwayi bajya kwivuriza mu bitaro bya CARAES Ndera mu Rwanda.

 

Agahinda gakabije, mu rurimi rw’abaganga b’indwara zo mu mutwe, ni “Trouble dépressif majeur” cyangwa “Major Depressive Disorder” (MDD). Ni indwara ikomeye yo mu mutwe ituma umuntu ahorana agahinda, yicuza, yumva nta gaciro afite, ananirwa gukora imirimo y’ubuzima bwa buri munsi.

 

Impamvu itera ubwo burwayi kuza ku isonga muri CARAES Ndera:

Ubuzima bw’abaturage: Ubukene, ubushomeri, amakimbirane yo mu miryango, n’ihungabana rikomoka ku mateka (nk’aya Jenoside).

 

Ihagarikwa ry’ubufasha bw’amarangamutima: Abantu benshi bagerwaho n’ibihe bigoye ariko ntibagire aho babivugira cyangwa uwo babibwira, bigatuma babifata ku mutima bikabarenga.

 

Ibibazo by’amateka y’ubugome cyangwa ihohoterwa: Harimo abahuye n’ibikomere byo mu mubiri n’umutima, cyane cyane abagore n’abana.

 

Ubusobanuro bucye ku ndwara zo mu mutwe: Aho abantu benshi bibwira ko agahinda ari “ukwigira umunyantege nke”, aho kubibona nk’indwara ivurwa.

 

Ibimenyetso by’agahinda gakabije:

Kwirinda abantu no kwigunga

Kutishimira ibyo wakundaga mbere

Umunaniro uhoraho n’uburakari

Kubura cyangwa kugira appetit ikabije

Guhora wumva nta gaciro ufite cyangwa wicuza ibyahise

Gutekereza cyangwa kugerageza kwiyahura

 

CARAES Ndera: Umusanzu w’ibi bitaro

Ni ibitaro bikuru byita ku ndwara zo mu mutwe mu Rwanda. Bibarizwa mu Mujyi wa Kigali, ariko bifite amashami (nk’i Ndera na Butare). Bifasha abantu bafite: agahinda gakabije, ihungabana (PTSD), ibikomere by’imitekerereze, n’izindi ndwara zo mu mutwe.

 

Hari abahanga b’inzobere, harimo abaganga b’indwara zo mu mutwe (psychiatres), abaforomo, n’abajyanama b’ubuzima bwo mu mutwe.

 

Icyiza: agahinda gakabije ni indwara ivurwa igakira.

 

Ivurwa hifashishijwe imiti (antidépresseurs), Ibiganiro by’ubujyanama (psychothérapie), Gukomeza kuganira n’umuryango n’inshuti no kongera kwinjira mu buzima busanzwe.

 

Muri iyi nkuru, twabakoreye inkuru y’ubukangurambaga, ifite n’umugambi wo gufasha umuntu uri mu gahinda gakabije kubona ubufasha. Irimo ubusobanuro, ubuhamya, ubutumwa bw’ihumure, n’amaherezo ashimishije.

 

Igice cya 1: Agahinda k’iminsi, kabaye agahinda k’imyaka

Claudine yari umukobwa usanzwe, ukunda gusetsa, wifuza kuba umwarimu. Ariko ubwo umubyeyi we yapfaga bitunguranye, umutima we warazimye. Nta kintu cyongeye kumushimisha. Arahinduka. Ntiyongera gusohoka, yirirwa yiryamiye mu cyumba, rimwe na rimwe arira ntiyamenye impamvu.

 

“Bavuga ngo yatewe n’amadayimoni, abandi ngo ni ukunanirwa kwihangana. Ariko we yumvaga ashaka gupfa buri gitondo abyutse.”

 

Agahinda ke gakabije, kashoboraga kumugiraho ingaruka zikomeye iyo adahura n’umuntu umwe wamuhinduriye ubuzima.

 

Igice cya 2: Ijambo ry’ihumure ryahinduye amateka

Umwarimu umwe ku ishuri yamusabye kuza kumuganiriza. Atangiye kumubwira uko yishisha, ukuntu adasinzira, uko yumva ntacyo amaze wa mwarimu amubwira amagambo adasanzwe:

 

“Ibi si uburangare, si umuvumo, ni indwara ivurwa kandi igakira. CARAES Ndera iragufasha.”

 

Iryo jambo “indwara ivurwa” ryamucaniye itara ryari rimaze imyaka itari mike rimazimye mu buzima bwe.

 

Igice cya 3: CARAES Ndera, aho ubuzima bushya butangirira

Ku nshuro ya mbere, Claudine yageze i Ndera adatinya. Yabonanye n’umuganga umwumva, umujyanama umutega amatwi, n’abarwayi bamusekera n’ubwo bose bafite ibikomere. Yaravuwe, yitabira ibiganiro, ahabwa imiti. Ubu amaze imyaka 2 ari muzima, yasoje amashuri, kandi ahora avuga ati:

 

“Ubuzima bwanjye bwarahindutse. Kuva nagera i Ndera, numva ndi umuntu mushya.”

 

Ubutumwa bw’Ubukangurambaga:

AGAHINDA GAKABIJE SI UBURWEGWE. SI UBWEGE. NI INDWARA IVURWA.

CARAES Ndera ni ibitaro byihariye mu kuvura indwara zo mu mutwe. Iherereye i Ndera, mu Mujyi wa Kigali, ifite n’amashami hirya no hino.

 

Ifite abaganga n’abajyanama bashoboye, bagufasha nta kurobanura.

 

Ushobora guhamagara, gutegura gahunda, cyangwa kugana umujyanama wo ku kigo nderabuzima hafi yawe.

 

Ushobora kuba ufite agahinda gakabije niba:

Uhorana umunaniro n’agahinda,

Utekereza ko ubuzima nta cyo bumaze,

Utakigira inyota yo kubaho cyangwa ukaba warigeze gutekereza kwiyahura,

Uhorana ubwoba cyangwa ubwigunge,

Utabasha gukora ibyo wakoraga buri munsi.

 

Urugendo rwo gukira rutangirira ku ijambo rimwe: “Ndafashwa”

“Buri mutima wakomeretse ushobora kongera gukira.”

📞 Niba wowe cyangwa umuntu uzi afite ibi bimenyetso, reka gutegereza ibihe bikomeye. Ushobora:

Kwitabaza umurongo wa “mental health” muri serivisi z’ubuzima

Kuganira n’umujyanama ku kigo nderabuzima

Kwiyambaza CARAES Ndera cyangwa ibitaro bifite ishami ry’indwara zo mu mutwe.

 

Iherezo ry’Inkuru:

Claudine ubu afite itsinda ry’urubyiruko banditseho igitabo kibwira abandi ko Ndera atari ku bantu “basaze” nk’uko benshi babivuga, ahubwo ari ahantu ubuzima bushya butangirira.

 

Mu gihe imibare y’abantu bagaragaza ibimenyetso by’agahinda gakabije (dépression) ikomeje kwiyongera mu Rwanda, ibitaro CARAES Ndera bikomeje gutanga ubufasha bw’inararibonye mu kuvura indwara zo mu mutwe. Abaganga bemeza ko agahinda gakabije atari ukwiyandarika cyangwa kunanirwa kwihangana, ahubwo ari indwara isaba ubuvuzi, ikanakira nk’izindi ndwara zose.

 

Ibi byatangajwe nyuma y’uko CARAES Ndera yakiriye abarwayi barenga 40 ku munsi bafite ibibazo bitandukanye byo mu mutwe, aho agahinda gakabije kaza ku isonga mu ndwara zihavurirwa.

 

Ubuhamya bw’umukobwa wahagobotse: “Ndera yampaye ubuzima bushya”

Claudine (izina ryahinduwe), umwe mu banyeshuri bo mu mwaka wa gatatu, yahuye n’agahinda gakomeye nyuma yo kubura umubyeyi we. Aho kugira ngo abone ubufasha, yagiye yibasirwa n’imvugo zisenya n’akarengane.

 

“Bambwiraga ko ndi umunebwe, ko nshaka kwiyandarika. Ariko nta muntu wigeze ambaza uko meze imbere. Ijoro n’amanywa numvaga ntacyo mbitandukanyijeho. Nifuzaga gupfa.” Claudine.

 

Ni umwarimu we wamugejeje ku bitaro bya CARAES Ndera. Ubu, amaze imyaka ibiri arwaye, aravurwa, kandi amaze gusubira mu ishuri.

 

Imibare iteye impungenge: Depression mu Rwanda

Umuryango wita ku buzima (WHO) wemeza ko 1/5 cy’abantu bagera igihe bakagira ibimenyetso by’agahinda gakabije.

 

Muri 2024, CARAES Ndera yagaragaje ko abarenga 15,000 bavuwe indwara zifitanye isano n’agahinda gakabije mu Rwanda hose.

 

Iyi mibare ishobora kuba ari mike ugereranyije n’abantu batitabaza ubuvuzi kubera ikimwaro, ubujiji, cyangwa imyemerere y’ibinyoma.

 

Bimwe mu bimenyetso by’agahinda gakabije

Kumva umunaniro uhoraho, kutagira ibyishimo, Kutagira inyota yo kubaho, gutakaza ibiro cyangwa ibitotsi, Kubura icyizere n’ibitekerezo byo kwiyahura, Kwikunda gake no kwitinya.

Abajyanama n’abaganga b’indwara zo mu mutwe bavuga ko gufungura umutima no kugana serivisi z’ubuvuzi bw’umutwe ari intambwe ya mbere yo gukira.

 

“Turifuza ko abantu bahindura imyumvire. Kuganira n’umujyanama si ugusara. Kureba umuganga si ukwemera gutsindwa. Ni intambwe y’intwari,” Dr. Uwamahoro Aimée, umuganga w’indwara zo mu mutwe muri CARAES Ndera.

 

UBUKANGURAMBAGA: “AGAHINDA NI INDWARA IVURWA”

Ubu ni ubutumwa bwa CARAES Ndera bufite intego yo gukangurira abanyarwanda: Kudatinya kuvuga uko wiyumva, Kwiyambaza abaganga n’abajyanama b’inzobere, Kureka gucira abandi imanza kubera ibibazo byabo byo mu mutwe, Kubwira umuntu ukeka ko akeneye ubufasha ko hari uburyo bwo gukira

 

Agahinda gakabije si ishyano, ni indwara. Kandi nk’uko indwara zose zivurwa, n’iyo iravurwa, igakira. Gufashanya, gutega amatwi, no kudacira abandi imanza ni byo bizatuma buri wese abasha gukira mu mutuzo n’agaciro.

 

“Buri mutima wakomeretse ushobora kongera gukira.” CARAES Ndera.